Nažalost, ni u ovom slučaju, a takvo šta je u Tuzli gotovo pa opće mjesto, godina izgradnje ove džamije nije poznata, ali je, barem tako oskudni podaci kažu, svakako podignuta prije 1548. Ni o hadži Hasanu ne zna se mnogo, osim da je značajne dijelove (su)vlasništva u proizvodnji soli zavještao za potrebe izdržavanja džamije, a, prema dostupnim podacima, zavještao je dvadeset tri dana godišnje proizvodnje soli, što je zasigurno bio znatan iznos
Knjiga Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada autora Ibrahima Kalina istinska je studija izuzetne informativnosti i dubine koja nastoji rasvijetliti dva važna fenomena: odnose islamskog i zapadnog društva u jednom veoma dugom historijskom razdoblju i različite dimenzije slojevite historije tih odnosa. Kalinova studija ni po čemu ne podsjeća na onu vrstu tekstova pisanih s namjerom da čitaoca u nešto uvjere. Ovdje je riječ o knjizi u kojoj autor, inače vrstan mislilac i filozof, nastoji razumjeti susrete islamskog i zapadnog društva, bilo u formi sukoba ili plodonosne saradnje, te ih smjestiti u jedan racionalan okvir. Autor znalački potcrtava kako historija nikada nije nešto što pripada samo prošlosti, već podjednako i našoj sadašnjosti. Samo ono razumijevanje historije koje ne izlazi izvan racionalnih okvira, smatra Kalin, može nam pomoći da gradimo temelje za zdraviju budućnost. Stoga je njegova knjiga ne samo uvod u historiju odnosa islama i Zapada već i svojevrstan uvod u filozofiju historije odnosa dvaju velikih kulturno-civilizacijskih krugova
Kako je moguće da unutar naroda koji je u posljednjih 150 godina toliko puta stradao od jedne te iste zločinačke ideologije, i to gotovo uvijek uslijed izostanka pravovremene militarizacije, može biti prisutna, a kamoli kredibilna ideja pacifizma? Kako je moguće da čak ni posljednja agresija i genocid, čiji je potpuni uspjeh onemogućila jedino činjenica da je taj narod imao vlastitu armiju, nisu doveli do potpune diskreditacije bilo kakvih pacifističkih zabluda
Četnici su igrali karte pod jednim hrastom. Znam da je bilo sto maraka u pitanju. Počela je oko toga hučka. Dok su se oni tako hučkali zbog para, mi smo se prošunjali i ušli u zemunicu. Bila je puna municije. Skinuo sam neki sanduk s bombama, a ispod je bilo deset sanduka s projektilima za BST. Tiho zovnem rahmetli komandanta (Izeta Nanića) i kažem mu da imamo granate za BST. Reče mi: 'Uzimaj to kako znaš'”
Muzej se nalazi na Sultan Ahmedovom trgu, preko puta istoimene džamije, na mjestu nekadašnjeg bizantijskog hipodroma. Smješten je u objekt Ibrahim-pašinog konaka, velike kamene palače koja je jedna od rijetkih sačuvanih rezidencijalnih objekata u Istanbulu iz ranog osmanskog perioda
“Vlada FBiH kao manjinski vlasnik u 'Aluminiju' nema zakonsku mogućnost subvencioniranja električne energije, to smo jasno rekli, nema pravo da sufinansira pokretanje proizvodnje iz koje nije jasno vidljivo buduće stanje i uređenje 'Aluminija' kao kompanije. Što se tiče drugih opcija, 'Aluminij' d. d. Mostar je u procesu finansijske konsolidacije, koja je otvorena odlukom Vlade FBiH do 6. decembra 2019. godine i do tada je mogućnost odlaska u stečaj vrlo mala”
U dopisu upućenom predsjedniku Preporoda Čapljine gradonačelnik Vidić je sugerirao da se koncert održi u kino sali hotela Mogorjelo koja ni prostorno ni kapacitetom ne odgovara potrebama koncerta. Uz odluku da se koncert ne može održati ispred Osnovne škole Vidić je naglasio kako Općina ne može garantirati sigurnost učesnicima programa zbog, kako to stoji u dopisu, gustog saobraćaja. Više je već očigledno da je ovakvim izgovorima Vidić neutralizirao bilo kakvu pomisao na dobru volju jer regulisanje saobraćaja i obezbjeđenje javnih skupova nije u njegovoj nadležnosti već nadležnosti Policijske Uprave.
Redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu dr. Mehmed Jahić začetnik je i glavni sponzor ideje da se svake prve subote u augustu u džamijskom prostoru u Parsovićima prouči mevlud u znak sjećanja na šehide. Profesor Jahić rodio se u ovom džematu (selo Kale) i svoj angažman na ovom memorijalnom dešavanju vidi kao skromni doprinos kulturi sjećanja na rodni zavičaj. Mevlud je s vremenom prerastao u tradiciju
O velikom zločinu srpskih ustanika počinjenom 1809. godine nad sjeničkim Bošnjacima govorilo se veoma malo u historiografiji, a tek su u posljednjih desetak godina pojedini mediji pokušali rekonstruirati masovna ubistva u ovom gradu na Pešterskoj visoravni. Kada je riječ o bošnjačkim piscima, ove teme u svom romanu Fetva dotakao se Murat Baltić, zbog čega je pao u nemilost srpske vlasti
Institucionalno organiziranje vjerskog života u vojsci, odnosno vojno muftijstvo, veže se još za austrougarsku vojsku, u kojoj je uredbom od 17. septembra 1913. godine uspostavljeno Vojno muftijstvo. Već naredne godine, 1. novembra 1914, imenovan je vojni muftija hafiz Abdulah ef. Kurbegović, koji je na ovoj dužnosti ostao do 1918. Dvije godine poslije, za vojnog muftiju vojske Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca imenovan je hafiz Abduselam Džumhur, otac poznatog pisca Zuke Džumhura. Ove historijske činjenice potvrda su stogodišnjeg postojanja institucije Vojnog muftijstva na ovom tlu
