fbpx

U Narodnom pozorištu u Sarajevu 23. septembra predstavljeno je prvo kolo Edicije “Bošnjaci”, naučno-istraživačkog projekta pokrenutog povodom 25 godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Izdavači Edicije jesu “Simurg Media” / sedmičnik Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a partner projekta je Muzej “Alija Izetbegović” uz ostale partnere: Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije. Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, a nastala je kao rezultat naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj naučno-istraživačkog projekta jeste Admir Mulaosmanović, a koordinatori Fahrudin Rizvanbegović i Adnan Žiško. Sponzor projekta je “BH Telecom”. Raskošan dizajn naslovnica, s motivima umjetnosti bosanskog srednjovjekovlja, potpisuje Emir Isović. Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine. Riječ je o već završenim knjigama: Kratka historija islama u BiH (Ismet Bušatlić) i Genocid nad Bošnjacima (Enis Omerović), te knjigama koje su u izradi: Kratka historija bošnjačke književnosti (Sanjin Kodrić), Historija Bošnjaka i Kratke historije Armije RBiH. Promociju u Narodnom pozorištu uživo je emitirana na Televiziji Sarajevo 23.9.2018 i među ostalim sadrži svečano obraćanja Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pod čijim je pokroviteljstvom projekt realiziran; Filipa Mursela Begovića, glavnog i odgovornog urednika Edicije i časopisa Stav; Admira Mulaosmanovića, dekana na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, te Adnana Žiške, koordinatora Edicije “Bošnjaci” i direktora Muzeja “Alija Izetbegović”.

U Župi sv. Ante Padovanskog u Bihaću trenutno živi 1.901 katolički vjernik i 933 stalno nastanjene katoličke porodice. Na početku 2017. godine u ovoj župi živio je 1.991 katolik i 964 stalno nastanjene porodice. Ovakvo stanje župnik fra Bono Tomić objašnjava trendom smanjenja broja katolika Hrvata u cijeloj Bosni i Hercegovini, a kao razlog ističe znatno veći broj umrlih nego rođenih, ali i to da je određeni broj župljana odselio iz Bihaća

“Žrtvovanje za domovinu jesu riječi koje se često mogu čuti u Turskoj. Svoj patriotizam su pokazali i prikazali nekoliko puta, a što je odlika velike nacije. Oštećenje državne imovine nešto je nezamislivo, a što se, nažalost, može pronaći u našoj državi, a to je jedan jednostavan primjer odnosa prema državi. Od turske nacije možemo učiti puno, a najviše nam je potrebno naučiti biti što veće patriote i biti svjesni da bez Bosne nema ni Bošnjaka”

Upravo je Naša stranka glavni promotor ovog građanskog “novog realizma” po kojem se postdaytonska Bosna i Hercegovina i njeno uređenje uzima ne samo kao dato i nepromjenjivo nego i poželjno stanje, pa se svaki pokušaj da se poboljšaju i promjene trenutne okolnosti, da se ojača ili osnaži država nauštrb entiteta, da se ponište rezultati agresije, genocida i etničkog čišćenja te ublaže vještačke podjele od Naše stranke dočekuje kao prakticiranje “bošnjačkog nacionalizma”.

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod.

Pojedinci u Krajini vole govoriti da nam je Sarajevo za sve krivo, a počesto zaboravljamo na vlastitu krivicu. A često je upravo do nas. Ako nam Sarajevo ponudi projekte, a naše se općine na njih ne prijave, onda ćemo imati manji priliv novca u Krajinu. Ima u našem kantonu općina koje se ne prijavljuju na projekte Vlade Federacije. Ima i nesnalaženja s novcem koji je Vlada Federacije osigurala za konkretne projekte. Primjer je bihaćki aerodrom, za koji smo pronašli značajna sredstva, ali gradska uprava nije bila u stanju da ih povuče i implementira na vrijeme

Mustafin pohod na Kula-Grad kod Zvornika i Kaimijin mezar ponavljao se iz godine u godinu i s tim pohodima raslo je Mustafino znanje o poznatom šejhu i cijenjenom pjesniku. Turbe su zijaretili i bolesnici moleći se Bogu da im bolove olakša. I ostali svijet, ženski i muški, pohodio je pjesnika Hasana Kaimiju, tražeći od Boga put do ostvarenja nekog murada. Danas ga zijarete češće muslimani, a rjeđe pokoji pravoslavac

Kukić je Radončiću obećao glasove svoje podaničke i klijentelističke mreže ne bi li kako ovaj konačno uspio u svojoj “potrazi za zlatnim runom”, tj. ulaskom u Predsjedništvo BiH.

Dok traje debata o Idlibu, terorističke grupe, uključujući Daeš i Al-Kaidu, pokušavaju da se reorganiziraju u ćelije u Siriji i Iraku. Iako su zapadnjački zvaničnici požurili da objave pobjedu nad teroristima u zoni konflikta, nije tajna da ti militanti predstavljaju ozbiljnu opasnost regionalnom miru i stabilnosti. Da stvari budu još gore, kriza u odvijanju u Idlibu ima potencijal da stvori dodatne izazove vis-à-vis protuterorističkim naporima na terenu

Gledamo tuđim očima, govorimo tuđim riječima, gestikuliramo tuđim pokretima. Od tog nas mogu spasiti samo naše, vlastite oči. Može nas spasiti samo želja da nešto vidimo, da pogledamo oko sebe, da zapazimo svoju sjenku kako nas prati kroz grad, kako se pruža ispred nas, vere uz zidove, skriva i ponovno vraća (kad ste to posljednji put vidjeli?), da pogledamo bolje ljude s kojima živimo, grad u kojem živimo, svojim očima