U prošloj godini namjenska industrija zabilježila je milionski profit. Brojni su proizvodi koji se razvijaju, a koji se još drže u tajnosti i za njih samo rijetki znaju. Jedan od takvih proizvoda jeste specijalno izviđačko vozilo koje će biti opremljeno dronovima. Vjerovatno će javnost biti iznenađena da se nešto tako proizvodi u BiH jer se do sada moglo vidjeti samo u filmovima.
Ravničarski dijelovi povratničkih mjesnih zajednica Hambarine, Rizvanovići i Bišćani pri svakom manjem podizanju nivoa rijeke Sane potpuno su potopljeni. Sva sreća pa je komunikacija višom cestom preko Hambarina moguća jer je put Prijedor – Bišćani – Volar redovno pod vodom. Ove godine čak u nekoliko navrata. Poseban problem građanima i gradskoj upravi predstavljaju podzemne vode. Mještani kažu da je zemlja zasićena i puna kao sunđer. Jednostavno više nema kud. Stariji mještani sumnjaju da razloge za sve češće naglo podizanje i padanje nivoa rijeke Sane treba tražiti nauka
Vaša država imala je embargo na oružje. Bili ste bez načina da se branite! Zašto niti jedna islamska država nije mogla glasati u Vijeću sigurnosti s pravom veta? Od velikih sila s pravom veta niti jedna nije muslimanska država. Sve su kršćanske ili bivše komunističke sile. Zašto je to tako? Jedna četvrtina suverenih svjetskih država jesu muslimanske, zašto nemamo pravo glasa
Neprincipijelna propagandistička šizofrenija gdje se jednog te istog političara ili stranku napada zbog defetizma i kapitulantstva kada smiruju napetu situaciju, da bi ih se onda napalo kao ratoborne huškače kada glasno poruče da državu ima ko braniti.
Normalno je što porodice u Bosni i Hercegovini još nisu skroz svjesne opasnosti koju donosi FETÖ. Ni naše porodice u Turskoj toga nisu bile svjesne sve do 15. jula, iako smo imali mnogo više negativnih primjera i iskustava s pristalicama ove terorističke organizacije. Tada je naš narod u potpunosti shvatio šta je FETÖ. Ljudima u Bosni i Hercegovini ne treba da to osjete na svojoj koži, neka samo pogledaju šta su pristalice FETÖ učinile u Turskoj i neka prema tome odluče
Sastavni dio agitacije za ujedinjenje ljevice jeste agitacija protiv saradnje s “nacionalistima”, kako se u ideološkom ambijentu ljevice nazivaju sve političke stranke s nacionalnim predznakom, tako i SDA. U uvjetima političke strukture i ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, kakva bi god ljevica pobijedila, ona ne bi mogla uspostaviti vlast bez saradnje s nacionalnim strankama. Upravo to dobro znaju ljevičarski agitatori protiv saradnje s nacionalnim strankama, jer bi, u slučaju pobjede na izborima, za ljevicu bilo bitno eliminirati SDA, a saradnja s hrvatskim i srpskim nacionalnim strankama njima bi bila sasvim prihvatljiva
“Imao sam sreće da vrlo brzo primijenim istraživanja koja smo radili na matičnim ćelijama i faktorima rasta tako što tu proceduru radimo na obnavljanju hrskavice koljena i kuka. U tome smo za sada dosta dobri, a smatramo da smo tek na početku”
U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima
U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima
U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima.
