fbpx

Ne krijem da mi je milo prozboriti sa starijim ljudima, iz njih iščačkati ponešto od onog nekadašnjeg vakta, i to podijeliti s drugima. Nekad su to dosjetljive anegdote ili potresne životne situacije koje zorno pokazuju s čim se sve imao susretati ovdašnji čovjek, a nekad tek skup suhih informacija o ljudima, datumima i događajima iz prošlosti. Kako god, držim da je u svakom slučaju riječ o vrijednoj i dragocjenoj građi kojom se već danas mlađi naraštaji iščuđavaju, vjerujući da je riječ o naučnoj fantastici, a ne o stvarnom životu. Kako li će biti tek za koju deceniju, može se samo nagađati

O ovom kapitalnom izdavačkom projektu, koji svjedoči o identitetu Bošnjaka, govorili su : Salem ef.Dedović, Fahrudin Rizvanbegović, Filip Mursel Begović, Adnan Žiško, Jasmin Hodžić, Fuad Ohranović, Senad Suljić i Asim Krhan.

Prof. dr. Džemil Omerović, šef Klinike za ortopediju i traumatologiju KCUS-a, rekao je da je veoma sretan i ponosan zbog jubileja. “Treba napomenuti da je Klinika za ortopediju i traumatologiju proizišla iz Hirurške klinike u Sarajevu, koja je formirana odmah poslije Drugog svjetskog rata. Godine 1959. formiran je traumatološki odjel, koji je preteča traumatološke klinike, koju je osnovao dr. Ivo Marinović, a ujedinjenje Klinike za ortopediju i Klinike za traumatologiju uslijedilo je odlukom menadžmenta 1995. godine”

Skakao sam iz jednih u druge cipele sve dok nisam uletio u ove u kojima trenutno stojim. Na tren su pretijesne, a onda prevelike, nekad se napune zlatom, a nekad govnima

Vidio sam, naravno, reprodukcije svih njegovih potvrđenih i nepotvrđenih djela. Čak i slike njegovog ovovremenog falsifikatora Hana van Meegerena, čija je sudbina priča za sebe. Krivotvoritelj koji je u zatvoru svojom vještinom dokazivao nevinost da nije otuđio nacionalno blago i prodao ga visokom nacističkom vođi

Džemal je bio skromne naobrazbe, ali iznimno oštrouman. Bivši, višedecenijski profesionalni kockar. Premda Tuzlak, nisam ga poznavao, jer u kockarske i slične jazbine nikad nisam zalazio, ali, u neko doba, jeste on ušao u moju životnu putanju, pa smo se tako i upoznali – u džamiji

Tokom svoje bogate kaligrafske karijere hafiz Ibrahim-efendija Šehović prepisao je Kur’an čak 66 puta. Za svaki prijepis trebala mu je nepuna godina rada. Neki od njegovih radova, nastalih u 18. i 19. stoljeću, svrstavaju se među najljepše sačuvane rukopisne primjerke u našoj zemlji