Zbog čega se Dragan Čović opredijelio za politiku suprotstavljanja ne samo vodećoj bošnjačkoj stranci već i demokratiji, legalizmu, pa i crkvi kao nekad čvrstom osloncu HDZ-a, i zasad ostaje nedovoljno jasno. Osim ako se ne računa da će u Hrvatskoj prevladati političke snage koje naivno vjeruju da je moguće ujedno pripadati evropskom političkom okviru i nastavljati s politikom Franje Tuđmana prema Bosni i Hercegovini
Mjesto koje je nazvano po Prvom korpusu Armije RBiH ima i simbolično značenje, jer je upravo tu 2. maja 1992. održana jedna od najvažnijih bitaka za Sarajevo kada je zaustavljen napad Jugoslavenske narodne armije u njenom nastojanju da zauzme najvažnije objekte i institucije u glavnom gradu, a u čemu su ih osujetili budući pripadnici Prvog korpusa.
Unsko-sanski kanton u posljednjih nekoliko godina suočava se s problemom odlaska njegovih građana u zemlje Evropske unije. Pored toga, evidentan je i problem slabog nataliteta te se u osnovne i srednje škole upisuje sve manji broj učenika, što rezultira nedostatkom norme kod nekih prosvjetnih radnika. Ako se k tome doda još i spora implementacija novih obrazovnih trendova po uzoru na zapadne zemlje, pitanje perspektive obrazovnog sistema nameće se samo po sebi
Istraživanja koja smo proveli pokazala su da ljudi vide Hyundai kao brand orijentiran na dizajn, a ako je dizajn uspješan, znači da će se automobili i prodavati
Živi svjedoci tog vremena saglasni su u mišljenju kako je “Tuzla 1945. godine uništena kao grad i pretvorena u sivu i kulturološki obezličenu naseobinu”. Bili smo, planski i smišljeno, izloženi obrazovnoj i mentalnoj srbizaciji, što, opet, a razlog nije teško dokučiti, nije izazvalo nikakve reakcije, ni u porodičnom ozračju, ni u bošnjačkim intelektualnim krugovima. Režim je naprosto bio prejak i opasan
Džemal i Hadžera bili su povezani i historijskim kontekstima minulog sistema, Džemal kao personifikacija borca za prava Bošnjaka u okviru SFRJ i Hadžera kao metafora bošnjačke žrtve. Čitaoce ćemo kratko podsjetiti da je Hadžera Ćatović, kasnije Bijedić, sedamdeset i dva dana preživjela u jami Čavkarici 1941. godine bez hrane i vode, okružena leševima najbliže rodbine
Političko djelovanje Emira Kusturice tokom i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu ne predstavlja samo segment promjene njegove ličnosti već je tragove tog djelovanja moguće prepoznati i u Kusturicinim filmskim ostvarenjima
Profesor emeritus na Pravnom fakultetu u Sarajevu Mustafa Imamović rodio se u Gradačcu 29. januara 1941, a umro je u Sarajevu 23. januara 2017. godine. Naš časopis objavio je u martu 2015. godine intervju s profesorom Imamovićem u kojem je govorio o Bosni kao (ne)protektoratu, o tome jesu li se Bošnjaci snašli u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, o negiranju bosanskog jezika, o pravu na slobodu izjašnjavanja, o velikodržavnim planovima susjeda i o drugim pitanjima za koje u Bosni i Hercegovini nema konačnog odgovora
Nigdje pušenje nije toliko duhovni akt kao među softama; trenuci cigare trenuci su najdubljeg suočenja, najblistavije samoće i nadolazećeg kajanja. Pušenje je istovremeno najuspjeliji surogat alkoholu, želja da uvijek bude posljednji put, da se s posljednjom cigarom krene iznova. U tim blistavim medresanskim godinama cigara je bila ušće svih dnevnih briga, metafora novih početaka
Kako se historija ponavlja, u srpskom slučaju ništa neobično nije se dogodilo. Generacije o državnom trošku odgajanih zaštitnika tekovina NOR-a s najvećim društvenim privilegijama, petokrake je ovoga puta samo zamijenilo kokardama i dogodila se Republika Srpska, pod čijim su plaštom počinjeni najmonstruozniji zločini, najveći genocid nad jednim narodom nakon Drugog svjetskog rata
