fbpx

Zbog čega se Dragan Čović opredijelio za politiku suprotstavljanja ne samo vodećoj bošnjačkoj stranci već i demokratiji, legalizmu, pa i crkvi kao nekad čvrstom osloncu HDZ-a, i zasad ostaje nedovoljno jasno. Osim ako se ne računa da će u Hrvatskoj prevladati političke snage koje naivno vjeruju da je moguće ujedno pripadati evropskom političkom okviru i nastavljati s politikom Franje Tuđmana prema Bosni i Hercegovini

Mjesto koje je nazvano po Prvom korpusu Armije RBiH ima i simbolično značenje, jer je upravo tu 2. maja 1992. održana jedna od najvažnijih bitaka za Sarajevo kada je zaustavljen napad Jugoslavenske narodne armije u njenom nastojanju da zauzme najvažnije objekte i institucije u glavnom gradu, a u čemu su ih osujetili budući pripadnici Prvog korpusa.

Unsko-sanski kanton u posljednjih nekoliko godina suočava se s problemom odlaska njegovih građana u zemlje Evropske unije. Pored toga, evidentan je i problem slabog nataliteta te se u osnovne i srednje škole upisuje sve manji broj učenika, što rezultira nedostatkom norme kod nekih prosvjetnih radnika. Ako se k tome doda još i spora implementacija novih obrazovnih trendova po uzoru na zapadne zemlje, pitanje perspektive obrazovnog sistema nameće se samo po sebi

Živi svjedoci tog vremena saglasni su u mišljenju kako je “Tuzla 1945. godine uništena kao grad i pretvorena u sivu i kulturološki obezličenu naseobinu”. Bili smo, planski i smišljeno, izloženi obrazovnoj i mentalnoj srbizaciji, što, opet, a razlog nije teško dokučiti, nije izazvalo nikakve reakcije, ni u porodičnom ozračju, ni u bošnjačkim intelektualnim krugovima. Režim je naprosto bio prejak i opasan

Džemal i Hadžera bili su povezani i historijskim kontekstima minulog sistema, Džemal kao personifikacija borca za prava Bošnjaka u okviru SFRJ i Hadžera kao metafora bošnjačke žrtve. Čitaoce ćemo kratko podsjetiti da je Hadžera Ćatović, kasnije Bijedić, sedamdeset i dva dana preživjela u jami Čavkarici 1941. godine bez hrane i vode, okružena leševima najbliže rodbine

Političko djelovanje Emira Kusturice tokom i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu ne predstavlja samo segment promjene njegove ličnosti već je tragove tog djelovanja moguće prepoznati i u Kusturicinim filmskim ostvarenjima

Profesor emeritus na Pravnom fakultetu u Sarajevu Mustafa Imamović rodio se u Gradačcu 29. januara 1941, a umro je u Sarajevu 23. januara 2017. godine. Naš časopis objavio je u martu 2015. godine intervju s profesorom Imamovićem u kojem je govorio o Bosni kao (ne)protektoratu, o tome jesu li se Bošnjaci snašli u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, o negiranju bosanskog jezika, o pravu na slobodu izjašnjavanja, o velikodržavnim planovima susjeda i o drugim pitanjima za koje u Bosni i Hercegovini nema konačnog odgovora

Nigdje pušenje nije toliko duhovni akt kao među softama; trenuci cigare trenuci su najdubljeg suočenja, najblistavije samoće i nadolazećeg kajanja. Pušenje je istovremeno najuspjeliji surogat alkoholu, želja da uvijek bude posljednji put, da se s posljednjom cigarom krene iznova. U tim blistavim medresanskim godinama cigara je bila ušće svih dnevnih briga, metafora novih početaka

Kako se historija ponavlja, u srpskom slučaju ništa neobično nije se dogodilo. Generacije o državnom trošku odgajanih zaštitnika tekovina NOR-a s najvećim društvenim privilegijama, petokrake je ovoga puta samo zamijenilo kokardama i dogodila se Republika Srpska, pod čijim su plaštom počinjeni najmonstruozniji zločini, najveći genocid nad jednim narodom nakon Drugog svjetskog rata