fbpx
Juni 2017
DruštvoKultura
Juan Goytisolo: Smrt prijatelja Sarajeva

Jedan od najznačajnijih savremenih španskih pisaca Juan Goytisolo (87) preminuo je 5. juna. Goytisolo, dobitnik nagrade “Cervantes” za životno djelo, bio je jedan od najvažnijih španskih pisaca 20. stoljeća. Objavio je više od 20 romana, bio žestoki protivnik Francove diktature, te je zbog toga dobar dio svog života proveo u dobrovoljnom egzilu. Goytisolo je 1993. godine bio dopisnik dnevnika El País iz opkoljenog Sarajeva, a svoja iskustva iz glavnog grada BiH pretočio je u knjigu Sarajevska bilježnica

StajalištaUoči petka
Nije ti ono selo, ono su zvijezde

Na pitanje o djevojkama odgovori kako je u selu bila samo jedna cura – od nekih pedesetak godina, starija od njegove matere. Krkani i žbirovi ga još jednom ismijaše. Maštao je da će na praksu otići u velegradove dijaspore, a završio na Mont Everestu. Ubrzo nakon ramazana, usred nastave i nenajavljeno, Cake ode u Ameriku. Medresu nije nikad završio i, koliko nam je poznato, u Bosnu se nije vraćao

Bošnjak u New YorkuStajališta
A onda se udarim šakom u glavu, sebi nešto opsujem

Sjedim i razmišljam o svim niskostima i predrasudama koje su me pratile kroz život. Sjećam se svog rasizma i svoje ksenofobije, pljuvanja na češke šatore, smijanja dok su maltretirali “šiptare” u JNA, gnušanja zbog dolaska prvih Kineza u Sarajevo, izbjegavanja da u metrou sjednem pored crnaca i Meksikanaca

Krivo srastanjeStajališta
Nakon svega, ostala je samo priča, maglovita i neprovjerljiva
Krajac povijestiStajališta
TITANIK-VLADA ANDREJA PLENKOVIĆA NASTAVLJA PLOVIDBU

Kolonama ekonomskih emigranata iz zaostalih krajeva Hrvatske pridružit će se uskoro i ostaci ostataka nekada vrlo primjetne građanske klase koju su upropastili tranzicijski kapitalizam i stvarna refeudalizacija zemlje, popraćena strašnom nacionalističkom ideologijom i propagandom, saturacijom mitovima, izmišljotinama i lažima. Naime, niti tzv. lijeva ili liberalna opcija nije ništa više građanska niti manje ekstremna, samo u drugom smjeru

Apokrifni frazarijStajališta
NIŠTA NIJE KAKO SE ČINI

Jednog dana, nedugo iza profesorova pitanja, došao je novi učenik u naš razred. Neka od bistrih glava iz mog razreda prozvala ga je Aristotelom. Ko bi to razumio? Bio je i on dokraja zbunjen. Očito nikad nije čuo za tog Aristotela. Aristotel je imao poderane i uredno zakrpane hlače. Usto je bio smušen i nespretan. Kao da je imao nekakvu svoju tugu. Ustane iz klupe i udari se. Na odmoru se stalno sudara i pada

DruštvoNovi broj
NOVI STAV: Bošnjaci dolaze

„Nisam siguran da uljepšavamo bajramske dane ako ih krnjimo ili, gluho bilo, ugrožavamo njihovu tihu i toplu privatnost. U kosmosu komšiluka, rodbine i najdražih prijatelja, u njemu je mjesto gdje se otvaraju duše i srca, tu je mjesto radovanju, ljubavi i praštanju. Na stadionima, po ulicama i kafanama ljudi ne pokazuju ljepšu stranu svog lica. Tu se čovjek ne susreće ni s Bogom ni sa sobom.“

Društvo
Silno bogatstvo pod svjetlom fenjera

Sami Bjelemići zajednica su trideset i jednog sela u kojima je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu živjelo više od 1.000 Bošnjaka, a danas ih je na ovom prostranstvu stalno naseljeno pedesetak kuća. Svi su u gradovima, mladih i nema u ovom kraju. Ne tako daleko, oko trideset kilometara, nalazi se Boračko jezero, na koje dolaze turisti

Kultura
Ramazan u bošnjačkoj književnosti IV: Dvije Sabitove kaside ramazanije

Ramazan je jedna od velikih tema usmene, divanske i novije bošnjačke književnosti. Brojni su autori u ovom mjesecu prepoznali identitarni topos pogodan za literarnu obradu, pa su u ramazanu pronalazili temu, motivacijski mehanizam, simbol... Stoga ćemo podsjetiti na neke od najboljih priča i pjesama u bošnjačkoj književnosti posvećenih ramazanu i njegovim refleksijama na kulturu Bošnjaka

Društvo
Turkinja Eda ostavila srce u İzmiru… i našla ga u Prijedoru

Porodica Siječić iz prijedorskog naselja Čarakovo zauvijek je rastavljena u ljeto 1992. godine. Otac Vehbija ubijen je, majka Sajma završila je u Njemačkoj, stariji sin Adnan u Travniku, a mlađi Amel u Turskoj. Pet godina nakon rata, svi su se vratili svojoj kući. S Amelom je iz Turske stigla i njegova supruga Eda, koja je svoj život u İzmiru zamijenila povratničkim u Bosanskoj krajini