Imamo li razloga za zabrinutost
“Ovaj je čitava budala. Kakav delegat, majko mila”, veli A. nakon odgledanog priloga. “Nije on budala. On je paradigma. Ovakvi nam kroje gaće”
Riječ je o ekonomiji, beno
Izazovi populizma u ugroženim zemljama EU, sve veće razlike u ekonomskom razvoju članica, kao i teška društvena raslojavanja unutar bogatijih ili “uspješnijih” država, jesu realnost izvan okvira u kojima se, okupirani stalnom proizvodnjom političkih kriza, mi krećemo potpuno nesvjesni mogućih posljedica po naše krhke i ranjive ekonomije
Najpouzdanije tumačenje političke odluke Haga
Hag se suštinski uklapa u svjetski trend afirmacije individualne krivice, koji snažno podržavaju najmoćnije sile svijeta. Individualizacija zločina u suštini je “demokratski recept” kojim se amnestiraju organizirani zločini u režijama država, dakle agresije, velike pljačke tuđih bogatstava, vojne intervencije i slična razbojništva koja se najčešće kriju iza plasmana demokratije
Čihali na žici
Da je maločas pao, pao bi s ogromne visine i razbio se na ulici. Zato su svi bili tu. Zato su čekali. Možda se zato i spotaknuo da ih u tom uzbuđenju učvrsti. Sve što je činio potom taj ekvilibrist bilo je čudesno. I uvijek je bio blizu pada. Pada koji su čekali. Zbog kojega su i došli. A on je lebdio
NOVI STAV: Kako je Ziraat banka zaposlila dvije hiljade ljudi u BiH
Do sada smo direktno zaposlili preko 2.000 ljudi, indirektno je to puno veći broj. Projekti koje smo finansirali nisu samo u određenim dijelovima BiH, nego na području cijele BiH. Finansirali smo 525 firmi i 865 fizičkih lica koji se nalaze u 68 različitih gradova
Skica za MAKETU MAKNUTOG MAKA
Po mnogim svjedočanstvima, Makov odlazak obilato je bio potpomognut tadašnjim velikim političkim malverzacijama, prijetnjama, napadima i pritiscima. No, Mak je otišao gotovo pjesnički. Nad časopisom Život okončao je svoj život. Ali, ne i svoja djela. Ove godine, kada slavimo Makov stoti rođendan, svjedočimo kakav su život imale i još imaju sve njegove riječi, prizivajući i ove: “A eto, taj bosanski jezik, taj bosanski govor i razgovor, doživio je da ga pojedinci kastriraju, i da tu kastraciju proglase naučnom i zakonitom”
BRBLJANJE POTAPA POLITIČKI I KULTURNI PROSTOR
Sumnjam da je i u jednom drugom vremenu kao u našem bilo toliko neobuzdanog brbljanja i forsiranog raspričavanja. Brbljanje je najkarakterističnija demokratska vrlina: parla parla parla parlamentarizam. Sve to stvara jednu nesnosnu buku koja zagušuje bilo kakav smisao, bilo koju istinu, čak i najobičnije činjenice. Zapravo, što je manje smisla, to je više govora; što je više govora, manje je slušanja; što je više pisanja, to je manje čitanja
Uljepšavanje biografije Zorana Đinđića
Iako je Đinđić zaslužan za demokratizaciju Srbije i uvođenje demokratije poslije totalitarnog i zločinačkog režima, kako vrijeme odmiče, u javnosti je, naročito među Bošnjacima, primjetna jedna vrsta kulta Zorana Đinđića i idealizacije njegove politike i djelovanja. Da je Zoran Đinđić daleko od toga, pokazuje njegov politički put koji je vezan za nacionalističke srpske akademske krugove i ideju “Velike Srbije”
Knjiga o vremenima kada je Bosna graničila s današnjim Kosovom
“Ova je knjiga vrlo interesantna ne samo po temi i autoru nego i zbog činjenice što je ona napisana prije više od četiri decenije i što je ta tema o Bosanskom ustanku (od 1875. do 1878. godine) napisana iz sasvim drugog ugla, na osnovu isključivo osmanskih dokumenata, za razliku od drugih autora koji su se bavili ovim pitanjem, a pisali su na osnovu zapadnih dokumenata i imali svoje viđenje ovih događaja. Neki od njih, ne kažem svi, bili su pod utjecajem srpskog romantizma, ali i propagande tog vremena i nisu se ogradili kao pravi naučnici. Drugi je dio pokušao da bude što objektivniji, ali bez poznavanja stanja na drugoj strani i stoga se nije mogla stvoriti jedna cjelovita slika o ovim događajima”
25 godina rada BZK „Preporod“ Bužim zadužilo je Bošnjake u Krajini
Prilikom obilježavanja 25 godina od osnivanja BZK “Preporod” u Bužimu bili smo sretni i svjesni da je to važan jubilej za jedan bošnjački kulturni projekt u ovome dijelu Bosne. Naravno, i ovaj put smo vidjeli da je to poduhvat svjesnih bošnjačkih dobrovoljaca u kulturi, nekolicine mladih i obrazovanih bužimskih Bošnjaka koji već 25 godina svoju odgovornost za bošnjačku kulturu pretaču u prepoznatljivu kulturnu kuću “Preporoda” i bošnjačke kulturne forme među drugim evropskim narodima - rekao je predsjednik BZK "Preporod" prof. dr. Senadin Lavić
Strana 5 od 15