fbpx

Profesor emeritus na Pravnom fakultetu u Sarajevu Mustafa Imamović rodio se u Gradačcu 29. januara 1941, a umro je u Sarajevu 23. januara 2017. godine. Naš časopis objavio je u martu 2015. godine intervju s profesorom Imamovićem u kojem je govorio o Bosni kao (ne)protektoratu, o tome jesu li se Bošnjaci snašli u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, o negiranju bosanskog jezika, o pravu na slobodu izjašnjavanja, o velikodržavnim planovima susjeda i o drugim pitanjima za koje u Bosni i Hercegovini nema konačnog odgovora

Nigdje pušenje nije toliko duhovni akt kao među softama; trenuci cigare trenuci su najdubljeg suočenja, najblistavije samoće i nadolazećeg kajanja. Pušenje je istovremeno najuspjeliji surogat alkoholu, želja da uvijek bude posljednji put, da se s posljednjom cigarom krene iznova. U tim blistavim medresanskim godinama cigara je bila ušće svih dnevnih briga, metafora novih početaka

Kako se historija ponavlja, u srpskom slučaju ništa neobično nije se dogodilo. Generacije o državnom trošku odgajanih zaštitnika tekovina NOR-a s najvećim društvenim privilegijama, petokrake je ovoga puta samo zamijenilo kokardama i dogodila se Republika Srpska, pod čijim su plaštom počinjeni najmonstruozniji zločini, najveći genocid nad jednim narodom nakon Drugog svjetskog rata

Bijaše tad u Sarajevu nekoliko zanimljivih pripovjedača. Propustili su opisati klub crnih ljudi. Pisci su u to doba (kao i sad) bili suspregnuti uzama ljudskih odnosa i nije bilo mogućnosti izlaska iz mreže. Ili dara

Iako je od tragedije prošlo skoro deset godina, nikada do kraja nije tačno utvrđeno pod kojim su okolnostima na sarajevskoj Pedijatrijskoj klinici za samo nekoliko dana umrle 24 bebe; iako je obdukcija rađena nad tijelima dviju beba pokazala smrt od sepse, istraga je otvorena, razvlačena i zatvorena bez ikakvih konkretnih nalaza, uz povoljan ishod za tada odgovorne čelnike sarajevskog Kliničkog centra

Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH iz jula 2016. godine, ukupna direktna strana ulaganja na dan 31. decembra 2015. godine u BiH iznosila su 12,2 milijarde KM. Zemlja koja je najviše uložila u 2015. godini u BiH jeste Hrvatska (161 milion KM). Slijede Holandija (87 miliona KM), Turska (64 miliona KM) i Luksemburg (62 miliona KM). Države koje su investirale iznose iznad 20 miliona KM jesu Austrija, Italija, Rusija i Kuvajt. Ko je od političara zaslužan za privlačenje stranih investicija u BiH, ko je zaslužan za uspješne domaće projekte, odnosno ko je zaslužan za propast određenih projekata

Agresija na netom međunarodno priznatu državu zatekla ga je usred prvog predsjedničkog mandata, još uvijek pod formalnim i neformalnim sankcijama i otvorenom animozitetu većine zapadnih i arapskih zemalja. Bez obzira na probleme, prepoznao je značaj odbrane Bosne i Hercegovine i principa koje je epitomizirala njezina borba. U tom smislu, a potaknut i mogućnošću da se Iran tako, principijelno, vrati na svjetsku pozornicu, kao predsjednik je pružio svu moguću pomoć

Mehmet Akif Yaman, direktor kulturnog centra Yunus Emre Enstitüsü – Sarajevo, kazao je da je cilj panela nastaviti informirati javnost s ovih prostora o pokušaju puča u Turskoj, jer je svima poznato prisustvo organizacije FETÖ i u Bosni i Hercegovini. “Oni možda izgledaju bezopasno, međutim, to je tako iz jednog prostog razloga, a to je što oni strpljivo čekaju kada će i ovoj zemlji, kao i Turskoj, nanijeti veliku štetu i kada će je izdati. Turska je, nažalost, imala vrlo bolna iskustva u tom smislu”

Prije ravno trideset godina izvedena je drama Zmaj od Bosne, čije su priprema i premijera pratile ideološke porođajne muke. Trideset godina poslije, uz desetogodišnje otezanje i rastezanje, u decembru 2016. godine izvedena je konačno i opera Zmaj od Bosne. Jest da Husein-kapetan slovi kao kontroverzna historijska ličnost, ali to nije razlog da opera prođe kroz te svoje porođajne muke da bi na kraju bila izvedena