Nekropola na Presjeci proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 10. maja 2004. godine. Nedavno je uvrštena na listu ugrožene kulturne baštine u našoj zemlji. Iako je u veoma lošem stanju, ova nekropola predstavlja jedan od najljepših kulturnih spomenika u regionu
U romanu Hodža strah napisao je Sušić: “Svaku zemlju sile rastočnice razvlače najviše na dvije strane, a Bosnu na sve strane. U takvoj zemlji ne može biti sreće i obilja. Nigdje siromah nije jadniji, ni zima teža, ni glad ljuća, ni razlika uočljivija, ni mržnja poganija ni tamnija nego u Bosni”
Ostala je upamćena kao Marija na Prkosima kojoj je Branko Ćopić posvetio istoimenu pjesmu, napisanu 1945. godine. Djevojka iz pjesme koja je “pod titovku svila pletenice i srcem krenula protivu betona” rođena je 1920. godine u selu Kamenica kod Drvara, kao najstarija od petero djece u siromašnoj porodici Nikole i Joke Bursać
Hidžab između vjere, tradicije i zakona
Specifične odredbe Berlinskog ugovora i Carigradske konvencije davale su Monarhiji – de iure – ograničen suverenitet i privremeni karakter okupacije, stoga je trebalo što prije ovladati prilikama u Bosni te prikupiti sve relevantne podatke potrebne za integriranje pokrajine u austrougarski državni i ekonomski sistem
Ferid Džanić imao je dva plana po kojima bi divizija pod njegovim zapovjedništvom ratovala u Sjevernoj Africi ili u Hrvatskoj, ovisno o situaciji u Francuskoj u danima poslije pobune. Džanić je stupio u kontakt s članovima francuskog Pokreta otpora. Kada mu je potvrđeno da će dobiti pomoć od Britanaca i Francuza, odlučio se za akciju. Pomoć nikada nije stigla
Miljokazi kao muslimanski nišani nalaze se na nekoliko mezarja u Bosni i Hercegovini. Jedan do sada nauci potpuno nepoznati lokalitet, na kojem miljokazi zamjenjuju nišane, jeste staro mezarje kilometar južno od Trnova, pored potoka Ljušta, s desne strane puta Trnovo – Kalinovik
Iva Despić-Simonović imala je dvije samostalne izložbe, u Londonu i Beogradu 1927. godine. U Sarajevu nije imala samostalnu izložbu, ali je izlagala na kolektivnim izložbama u Londonu, Beogradu, Barceloni, Zagrebu, Ljubljani, Pragu, Brnu i Bratislavi. Uspjeh na međunarodnoj umjetničkoj sceni donio joj je ugled i kod kuće
Broj Bošnjaka sudionika u Španskom građanskom ratu bio je nevelik jer su radnički i komunistički pokret, iz kojih su mahom regrutirani dobrovoljci, bili u to vrijeme vrlo slabo rašireni među muslimanima. Dostupni spiskovi pokazuju da je u Španskom građanskom ratu sudjelovalo jedanaest Bošnjaka
Pitao sam da li škola smatra miješanje dnevne politike i historije kao prihvatljiv vid edukacije ili je riječ o “kreativnosti” profesorice. Omeru je direktor prijetio čak i izbacivanjem “zbog indoktrinacije” poručivši usput onom novinaru iz Bodruma (to meni) da se “drži podalje od nas.” Dok s jedne strane mogu razumjeti želju škole da ovaj događaj ostane skriven od javnosti, arogantnost i agresiju direktora (čitaj škole) kada je postalo jasno da to neće biti slučaj ne mogu drugačije razumjeti nego kao pokušaj zastrašivanja
