fbpx

Tajnica je rodbinskoj vezi s Mirsadom Srebrenikovićem koji je nelegalno postavljen za predsjedavajućeg Skupštine, a ujedno je i predsjednik Stranke demokratske akcije Hrvatske i član Gradske skupštine u Bandićevoj stranci. Književnik Ervin Jahić, kojega je javnost nedavno mogla zapaziti po pisanju pjesame “Posljednjem hrvatskom sultanu Milanu Bandiću”, zaposlenik je Sportskog saveza Grada Zagreba i Bandićev kandidat na prošlim parlamentarnim izborima. Jahić je usko povezan s dr. Gzimom Redžepijem, predsjednikom Medžlisa Islamske zajednice Zagreb i zamjenikom pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo, koji je također bio prisutan na nezakonitoj Skupštini.

Bosna i Hercegovina imala je svoj grb i zastavu u srednjem vijeku kao banovina, a poslije i kao kraljevina; onda je osmanskim osvajanjem ostala bez obilježja, s tim da su pojedini njeni dijelovi i gradovi imali svoje zastave i koristili ih u borbama; Husein-kapetan Gradaščević također je imao zastavu pod kojom se borio za autonomiju Bosne; postojale su i zastave tokom bosanskohercegovačkog ustanka 1875. godine, kao i tokom otpora austrougarskoj okupaciji; a tokom burnog 20. stoljeća Bosna i Hercegovina čak je četiri puta mijenjala državna obilježja

Nakon stoljeća čekanja, muslimani Siska više se neće okupljati u kući na periferiji grada koja je decenijama bila središte njihovog vjerskog i kulturnog života. Postavljen je kamen temeljac za novi Islamski kulturni centar, u kojem će, osim džamije, biti i omladinski klub, dvorana, učionice, knjižnica s čitaonicom, stanovi za imame, sobe za goste, uredske prostorije... Gradnja počinje na proljeće, koštat će oko deset miliona maraka, a u Sisku se nadaju kako će Islamski centar privući investitore iz islamskih zemalja da ulažu u gospodarstvo grada u kojem muslimani čine oko pet procenata stanovništva

Senad Đozić, Hariz Alić, Ahmed Hrustanović i Sejdalija Suljić četiri su mlada čovjeka rodom iz Srebrenice koji su se u nju vratili nakon izbjeglištva. Tokom rata su svi izgubili očeve. Ahmed i Hariz pronašli su svoje očeve i ukopali u Memorijalnom centru Potočari, dok Sejdalija i Senad još uvijek tragaju za kostima svojih najmilijih. Uprkos svemu, vratili su se u Srebrenicu i osnovali porodice

Knjiga Unutar Bratstva Hazema Kandila govori o velikom društvenom i političkom pokretu Muslimanska braća, kojeg je osnovao Hasan el-Benna u Egiptu 1928. godine. Članovi ovog pokreta decenijama su hapšeni, šikanirani, zatvarani i ubijani, a u očima muslimana širom svijeta uživali su status revnosnih vjernika. Autor ove knjige dobio je priliku da pripadnike pokreta promatra u njihovom prirodnom okruženju punih pet godina, a onda je 2013. godine obavio intervjue s nekim od njih. Tada mu je omogućen pristup dokumentima pokreta iz njihovog ličnog arhiva, a svoja zapažanja u iskustvima s pripadnicima ovog pokreta zabilježio je upravo u knjizi Unutar Bratstva. Ona nam može pomoći da razumijemo zbog čega se reputacija Bratstva, uspostavljana tokom osam decenija, srušila za kraće od osam mjeseci. Cilj ove kritičke knjige jeste dati odgovor na pitanje kako su ideje Bratstva osnažile i ograničile ovaj pokret u njegovoj borbi za političku moć Unutar Bratstva, Hazem Kandil; “Bookline”, Sarajevo, 2016. godine; s engleskog prevela: Nazifa Savčić

Ne priča mnogo o tome kako pomaže drugima, smatrajući da je ono što se radi iz duše lična stvar. Pomaže brzo i u tišini i uvijek se odaziva na svaki poziv, a dnevno prepješači skoro cijeli grad noseći pelene ili lijekove bolesnima