fbpx

Osnovni problem jeste legitimizacija i normalizacija antibošnjačkog šovinizma koji Dodik demonstrira na dnevnoj bazi, a koji se toliko udomaćio da je postepeno postao dio vokabulara srpskih političara, medija, pa i srpskog naroda u Bosni i Hercegovini

Provodi se institucionalni teror manjine nad većinom, zloupotrebljava se institut vitalnog interesa, kontinuirana je blokada imenovanja sudaca, a vlada potpuna kontrola tužilaštva od osovine SNSD-HDZ, dok najbrojniji narod nema svoje zastupnike u vrhu tužilaštva i pravosuđa. Ugrožena je država i njezin najbrojniji narod, pretvoren u taoca politika koje navodno prezentiraju interese druga dva. Bosna i Hercegovina zanemarila je svoje prijatelje i saveznike, neke je čak i pod diktatima odbacila. Vrijeme je da ih vrati i da stječe nove. To se može samo ustrajnim, sistematskim i istinitim prezentiranjem stvarnosti provedbe Dejtonskog sporazuma, od individualnih kontakata do državne razine, gdje god je to moguće (da ne nailazi na blokade srpsko-hrvatskog protubosanskog savezništva)

Paoru iz sela Bakinci kod Laktaša zapalo je, nažalost, da određuje sudbinu kako Bosne i Hercegovine, tako i Banje Luke, šehera o čijim je ulicama i mahalama do rata samo sanjao orući očevim traktorom livade po Lijevče polju. Šehera čiju historiju uopće ne poznaje, a i ono malo što zna iskrivljava i omalovažava u izljevima huje. Stoga ćemo ga, nakratko, podsjetiti na historiju grada koji je imao i Donji i Gornji Šeher, grada koji su stvorili muslimani. Njihove će potomke Bošnjake, 500 godina kasnije, iz grada istjerivati današnji Dodikovi politički saveznici u crvenim kombijima. I koliko god mislili da su uspjeli, Banja Luka će uvijek biti šeher. I uvijek bosanskohercegovačka

Odluka o raspisivanju republičkog referenduma za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojena u Skupštini Bosne i Hercegovine. Za datum održavanja određeni su 29. februar i 1. mart 1992. godine. Odluka je usvojena nakon cjelodnevne rasprave i nakon što su predstavnici Srpske demokratske stranke (SDS) i dio Srba iz drugih stranaka napustili sjednicu. Na sjednici su govorili brojni političari, neki od njih danas su historijske ličnosti kojih više nema na sceni, neki pozitivne, neki negativne, dok su neki od njih i danas bitne političke figure. Kao što je, recimo, Milorad Dodik. U stenogramima s ove historijske sjednice zabilježeni su i Dodikovi govori koji nikad do sada nisu objavljivani