fbpx

STAV

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

„Fahrudin Radončić glavni je nosilac izazivanja, širenja i produbljivanja moralne i političke krize i negativnog stanja među Bošnjacima. Dalji trend takvih pogubnih Radončićevih utjecaja treba spriječiti glasanjem na izborima 2018. godine. Patriotske snage odgovorne su da narodu objasne karakter Radončićeve destrukcije. Ako društveni i politički faktori ispune tu vrstu svoje odgovornosti, onda ostaje samo odgovornost na narodu. Ako se problem Fahrudina Radončića ne objasni narodu, onda za posljedice nije odgovoran narod, već će biti odgovorni politički i drugi društveni faktori koji su trebali, a nisu narod osvijestili o opasnostima Radončićevog neprijateljskog djelovanja.“

Sela Međuriječje, Mioče, Mokronoge i Ustibar, koja pripadaju Bosni i Hercegovini, odnosno sve što se nalazi na lijevoj obali Lima, trebala bi pripasti Srbiji, dok sela koja se nalaze na desnoj obali Lima, Sjeverin i Živinice, koji su sada u Srbiji, trebaju pripasti Bosni i Hercegovini. Uz to, dio naše zemlje kroz koji prolazi pruga Beograd – Bar također bi trebao pripasti Srbiji. U ovim selima živi oko 2.000 stanovnika. O ideji razmjene teritorija s njima još niko od zvaničnika dviju zemalja nije razgovarao.

Određeni mediji kreiraju vještačko i manjinsko javno mnijenje koje ne čini mišljenje većine građana, nego mreže ideološki i interesno povezanih grupa i pojedinaca koji su istovremeno akteri i kontrolori, izvođači i publika istomišljenika, potvrdni povratni mehanizam tim istim medijima. Takav sistem ne može dozvoliti sebi da tretira realnost kao takvu, nego mora stalno producirati skandale, određivati lažne prioritete, skretati pažnju bošnjačke većine sa stvarnih problema i držati je na marginalijama, zadavati neizdrživi tempo, uspostavljati trendove koji nisu u interesu bošnjačke većine, nego njegovi i njegovih sponzora

Briga o Bosni sigurno nije paljenje Arhiva Bosne i Hercegovine tokom protesta 2014. godine, ali zato jeste obnavljanje istog, što je urađeno pomoću TIKA-e. To je ustvari ono na što Bakir Izetbegović misli kada kaže “da Erdoğan dobro nosi taj amanet i pomaže BiH”.

Pobuna povodom Instrukcije Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade posebno čudi s obzirom na rezultate posljednjeg popisa stanovništva, na kojem je 91,4% stanovnika Kantona Sarajevo kazalo da se jezik kojim govore zove bosanski. Ukupno 96,3% ih je odabralo neki od triju službenih jezika Bosne i Hercegovine. Samo 0,27% njegovih stanovnika napisalo je da im se jezik zove “Bosansko srpsko hrvatski jezik”, a 1,35% prihvatilo je kao svoj njemu politički i normativno srodni “srpskohrvatski”

Sudsko vijeće Suda BiH oslobodilo je Nasera Orića i Sabahudina Muhića optužbe za ubistva trojice srpskih zarobljenika u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac, u općinama Srebrenica i Bratunac 1992. godine. Oslobađajuću presudu donijele su sudije Šaban Maksumić, Staniša Gluhajić i Vesna Jesenković.

Optužbama nema kraja pa su tu i planska naseljavanja Arapa, namjerno trovanje građana nekvalitetnom vodom, uništavanje zdravstvenog sistema, da bi finale bilo izjednačavanje SDA s ratnim zločincem i “monstrumom s Grbavice” Veselinom Vlahovićem Batkom, Radovanom Karadžićem i Jurom Francetićem. Naravno, sve to svojim “lajkovima” na društvenim mrežama podržavaju visokopozicionirani dužnosnici SDP-a i GS-a, a ne izostaju ni “dejstvovanja” Radončićevog Avaza. Ovakva vrsta ekstremističkog razumijevanja demokratije naprosto je sablažnjiva, a ukazuje na moguće smjerove represivnog djelovanja pod uvjetom da osvoje vlast.

„Niko ne bi trebao ružno misliti o međusobnom iskazivanju ljubavi i srodstva srpskog naroda na Balkanu ako ona nije nasilna prema drugima. No, mi ovdje ne govorimo o ljubavima jer primjećujemo ponovo udruživanje za ostvarivanje (veliko)srpskog interesa na štetu drugih naroda. Vučićeve namjere u vanjskopolitičkom kretanju, dakle, mnogo su dublje od onih koje on deklarativno izgovori – želja za pomirenjem, saradnju, stabilnost i slično“

U posljednjih deset godina broj katolika u Bosni i Hercegovini doživio je izuzetan pad. Samo u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u kojoj je 2001. godine živjela polovica naših katolika, došlo je od početka 2007. do kraja 2016. godine do smanjenja katoličkog stanovništva za 22%. S predratnih 529.000, broj katolika u ovoj nadbiskupiji pao je prošle godine na 162.000.