fbpx

265

Česti su tekstovi u kojima nalazimo da su vjerske zajednice, umjesto da se bore protiv bolesti, pripisivale joj, svaka svoj, poseban smisao. Navodni muslimanski “fatalizam” tumačen je potrebom za molitvama i posebno rezigniranim prihvatanjem mučeništva. Baš takve tvrdnje Musa Ćazim Ćatić u časopisu Biser 1913. godine, prevođenjem teksta Temelji islamskog morala Ahmeda Naima o tretmanu zaraznih bolesti u islamu, potpuno je opovrgao. U uvodnom dijelu autor raspravlja o kada i kaderu, sudbini i slobodnoj volji, citirajući filozofske polemike i mišljenja filozofa, teozofa o toj temi

S obzirom na to da je virus nov (ali iz “stare” poznate porodice virusa korona) pa za njega nema vakcine niti neke dokazane terapije, te s obzirom na brzinu, jedini efikasni način da se pandemija uspori, a njene posljedice minimiziraju jeste da se uspori brzina zaraze. To je, pak, jedino moguće tako što će nezaraženi svesti fizičke kontakte na minimum, dok će zaraženi biti u samoizolaciji, karantinu ili bolnici. Tu se krije srž važnosti reakcije pojedinaca na savjete i/ili mjere o sprečavanju širenja COVID-19

U martu 1948. godine Staljin je Tita i njegovu vladu pozvao u Moskvu i od njih zatražio da napuste “personalističku politiku”. Od tada je insistirao da će se on povinovati vrhovnom odboru i slijediti naredbe Kremlja. Maršal je, kao odgovor, prekinuo sve odnose sa Staljinom. “Koliko god svi od nas vole SSSR, zemlju socijalizma, ni na koji način ne bismo trebali manje voljeti našu zemlju, što je ujedno i način razvoja socijalizma”

Nije mali broj onih koji pozivaju na ukidanje ili ublažavanje mjera za suzbijanje pandemije iz krajnje prizemnih razloga. Postoji čitav sloj ljudi koji se boji da će njihov način života biti zauvijek narušen ako ne dođe do brzog povratka normalnosti i čini se da su takvi spremni dati prednost svom standardu i bonluku na koji su navikli umjesto životima sugrađana. Upadljivo je da ovdje nije riječ o siromašnijem sloju stanovništva, onima koji žive od plaće do plaće i koje će kriza najteže pogoditi, već o onoj klasi koja se označava kao nouveau riche, novopečenim gazdama i kapitalistima prve generacije koje žive u užasnom strahu da će njihovo tek stečeno blagostanje i status nestati preko noći te da će opet postati ono što su bili njihovi roditelji

“Ne mora nužno biti da će doći do slabljenja imuniteta uslijed izolacije zbog COVID-19. Opet, zavisi koliko ćemo se sami organizirati. Sada barem imamo vremena da se posvetimo pravilnoj prehrani i vježbanju. Nedostajat će nam boravak u prirodi i sunce, pa bi vitamin D mogao da bude dosta niži. Zbog toga svaki dan otvorite prozore, prozračite kuću i izložite barem ruke i lice direktnom suncu kako bismo koliko-toliko proizvodili vitamin D”

Žena iz Matuzića šije maske za lice i dijeli ih sugrađanima. Takvih primjera ima u Krajini, Hercegovini i drugdje širom Bosne i Hercegovine. Tako, recimo, i žene iz mostarskog Udruženja “Jer nas se tiče” šiju maske koje dijele besplatno sugrađanima

Stubbe je muslimanskog Poslanika opisao kao velikog reformatora koji se borio protiv praznovjerja i nelegitimne moći kršćanskog klera i nastojao se vratiti čistom monoteizmu. Stubbeov Muhamed religijski je reformator, voljeni i poštovani zakonodavac, vladar i mudrac. Stubbe postaje prvi evropski nemusliman koji je tako blistavo predstavio Poslanika, ali poput Alexandera i Thomasa Rossa, kad Stubbe piše o Muhamedu, on prije svega piše o engleskoj politici

Bosna i Hercegovina može, zbog legitimnog cilja efikasnije zaštite zdravlja svojih građana i svoje privrede i zbog svoje odgovornosti prema svom stanovništvu, uvesti vanredno stanje putem odluke Parlamentarne skupštine BiH, a pravno se oslanjajući na tri moguća pravna osnova: na ustavnu mogućnost iz člana III 5. Ustava BiH koji govori o dodatnim nadležnostima, na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama i na Zakon o odbrani BiH

Uz rast broja građana zaraženih virusom korona i prisustvo velikog broja ilegalnih migranata u Krajini, stvari su dodatno otežali i masovni povraci građana iz zemalja Evropske unije. Policija i zdravstveni radnici su pod pritiskom povećanog obima posla i izloženosti rizicima po vlastito zdravlje. Ali sve to ih, zasad, ne sprečava da savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao