fbpx

O “vlasništvu sevdalinke”, zašto je osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti bila pogreška i zašto je uprkos njezinim nedostacima i pogreškama za Bošnjake važno jačanje “državne” Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

“Kada pogledamo trenutnu situaciju na prostoru Bosne i Hercegovine, vidimo da imamo sveukupno četiri ili pet ljudi u oba entiteta i distriktu koji se bave folkloristikom. A kada znamo da su svi oni 'proizvedeni' upravo u kabinetu profesora Maglajlića, onda vidimo da je to grupa pojedinaca koja nastavlja taj zamah bavljenja folkloristikom i usmenom književnošću, prije svega Bošnjaka, a onda i ukupnom usmenom književnošću na prostoru Bosne i Hercegovine”

Kada je Maglajlić prijavio disertaciju Književnohistorijsko i književnoteorijsko određenje muslimanske narodne balade, morao je dokazivati profesoru Tvrtku Čubeliću da karakteristike i specifičnosti te balade u evropskom i civilizacijskom kontekstu ima smisla proučavati kao bošnjačku baladu, tada muslimansku. Rizvanbegović se sjeća kako mu je Maglajlić prepričavao da je Čubelić insistirao na teoretskim određenjima i tradicionalnom pripadanju balade Hasanaginica hrvatskoj usmenoj književnosti

Od prijelomnog trenutka u kulturno-političkom i nacionalnom preporodu Bošnjaka na razmeđu stoljeća – koji se podudara sa početkom borbe za vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju Bošnjaka i pokretanjem prvoga bošnjačkog književnog časopisa Behar – novo se ime za bošnjački narod ustaljuje u svakidašnjoj upotrebi.

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!