fbpx

Takva sudbina Bosne, zemlje na granici svjetova, stalna i neprekidna borba za goli opstanak troši ogromno vrijeme i energiju, neophodnu da se jedan etnički kolektivitet ozbiljno bavi sobom i svojom tradicijom. Zato u svemu kasnimo, pa i u onome što je modeliranje vlastitog identiteta. U tom kontekstu, nije neprirodno pomisliti kako smo mi – bosanski muslimani čije je povijesno ime Bošnjaci – u nekim važnim dimenzijama nedovršen narod. Poduhvati kakav je Edicija “Bošnjaci” zbog toga imaju epohalnu vrijednost i značaj

Akademik Dževad Karahasan, romanopisac, dramatičar i esejist, koji u svojim djelima dospijeva do samog ruba iskazivog, do granice na kojoj se, čini se, tekst, iako neizrečen, počinje ispisivati u našim slutnjama i obznanjivati mnogo uvjerljivije nego tamo gdje je izgovoren, za Stav govori o svom Hajjamu iz romana Što pepeo priča, o (ne)moći znanja, o svojoj komunikaciji s čitaocem, o prividu slobode u svijetu u kojem živimo te o prodiranju fenomena zvanog globalizacija u samu književnost. Likovi pomoću kojih ovaj autor najjače dopire do čitaoca vrlo su često u nesporazumu s onima koji su sve podredili razumu, dok se itekako dobro snalaze i ostvaruju u svijetu onih koji osjećaju mnogo bolje nego što razumiju

Dovoljno je prolunjati gradovima naše domovine kako biste ustvari primijetili nepodnošljivo sivilo. Svakodnevna rutina obojena bezglavim jurcanjem brani čovjeku da u svoj toj kakofoniji promisli kuda on to ide, zašto baš tu i čemu tolika idolatrija kada govorimo o materiji. Blasfemija je svakako tu, identitet je potkupljen pukim trendom, a patriotizam se smatra za malograđanštinu. Sve ove pojave u meni su izazvale jedan veliki otpor. Da! Možemo reći da književnost predstavlja juriš na vjetrenjače, ali to nas uostalom i održava na životu”

Stručni žiri odlučio je da nagrada “25. novembar” u kategoriji “mladi pisci” 2020. godine bude dodijeljena Ahmedu Kurti za zbirku pjesama Mrtvi psi. Ahmed Kurto rođen je u Sarajevu 26. 7. 1997. godine. U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu, a svoje prve literarne radove u formi poezije i proze objavljuje po mnogim internetskim časopisima i portalima. Trenutno živi u Sarajevu, gdje radi u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine i vanredno pohađa studije engleskog jezika i književnosti. Ovo mu je prva književna nagrada.

Književnu nagradu “25. novembar” utemeljio je prije četiri godine sedmični časopis Stav uz visoko pokroviteljstvo člana Predsjedništva BiH i partnerstvo BBI banke. Dosadašnji dobitnici iz oblasti “za životno djelo” bili su književnici Dževad Karahasan (2016), Irfan Horozović (2017), Abdulah Sidran (2018) i Tvrtko Kulenović (2019). Stručni žiri, u sastavu prof. dr. Almir Bašović, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Dijana Hadžizukić, doc. dr. Nehrudin Rebihić, doc. dr. Ena Begović-Sokolija, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. dr. Sead Šemsović, te glavni urednik časopisa Stav Filip Mursel Begović, od 2019. godine proširio je nagradni fond i kategorije za koje se nagrade dodjeljuju. Stručni žiri odlučio je da se od 2019. godine književna nagrada “25. novembar” dodjeljuje i u kategorijama za “knjigu godine” te “mladi pisci”, o čemu je javnost blagovremeno obaviještena. Konkurs za mlade pisce bio je otvoren do 15. februara 2020, a stručni žiri, kojim u kategoriji “mladi pisci” predsjedava publicista i književni kritičar te novinar sedmičnika Stav Hamza Ridžal, proglašava pobjednika danas, 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovim činom sedmičnik Stav simbolički spaja dva najvažnija datuma za državnost Bosne i Hercegovine

Književnu nagradu “25. novembar” utemeljio je prije četiri godine sedmični časopis Stav uz visoko pokroviteljstvo člana Predsjedništva BiH i partnerstvo BBI banke. Dosadašnji dobitnici iz oblasti “za životno djelo” bili su književnici Dževad Karahasan (2016), Irfan Horozović (2017), Abdulah Sidran (2018) i Tvrtko Kulenović (2019). Stručni žiri, u sastavu prof. dr. Almir Bašović, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Dijana Hadžizukić, doc. dr. Nehrudin Rebihić, doc. dr. Ena Begović-Sokolija, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. dr. Sead Šemsović, te glavni urednik časopisa Stav Filip Mursel Begović, od 2019. godine širi nagradni fond i kategorije za koje se nagrade dodjeljuju. Stručni žiri odlučio je da se od 2019. godine književna nagrada “25. novembar” dodjeljuje i u kategorijama za “knjigu godine” te “mladi pisci”, o čemu je javnost blagovremeno obaviještena. Konkurs za mlade pisce bio je otvoren do 15. februara 2020, a stručni žiri, kojim u kategoriji mladi pisci predsjedava publicista i književni kritičar te novinar sedmičnika Stav Hamza Ridžal, proglasit će pobjednika 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovim činom sedmičnik Stav simbolički spaja dva najvažnija datuma za državnost Bosne i Hercegovine

Čuo sam kako u kafečajnicama u Novom Pazaru ljudi koji idu u tekije raspravljaju o alegorijskom značenju neke basne iz Rumijeve Mesnevije, iako među njima ima i šofera, građevinskih radnika i onih koje poezija nikada nije zanimala. Oni čitaju Rumija zato što ga doživljavaju kao svog duhovnog učitelja i on je za njih neprikosnoveni autoritet. Pjesnika koji ozbiljno shvata svoj poziv pisanje mora podsticati i na vlastito duhovno usavršavanje, i to je ono čime poezija vraća za sav trud”

Usnio sam jedan od onih snova, kakve sam nekad često sanjao, samo je sad scenografija nova. Neki vampir progoni me noću kroz veliki stan, u kojem je dugačak hodnik iz kojeg vode vrata u razne sobe. U posljednjoj sobi spavaju mama i Zeko, kojih više nema. Kažem bijesno: “Vratite mi barem ženu!”, a on se isceri: “Koju hoćeš?”, i dovede obadvije.