fbpx

Mehmed-paša sagradio je u Istanbulu dvije džamije, a u okolini još jednu, u mjestu Luleburgaz. Još su samo dvije osobe u Istanbulu, barem kada je u pitanju monumentalna gradnja, imale “dvojne” džamije: princeza Mihrimah, kćerka sultana Sulejmana (džamije na Edirne kapiji i Uskudaru), i još jedan Bošnjak, Ali-paša, veliki vezir iz vremena sultana Bajezida II (džamija pored Kapali čaršije i na Fatihu)

Bošnjačke džamije koje je projektirao Sinan, kao što su Zal Mehmed-pašina (završena 1590), Ibrahim-pašina (1551), ili Mesih Mehmed-pašina (1585/86), pripadaju visokom stilu klasične osmanske arhitekture. Bošnjaci su svojim pokroviteljstvom omogućili da se arhitektonska produkcija Osmanlija razvije do neslućenih razmjera, a mnoga danas sačuvana remek-djela svjedoče o slavi jednog vremena i jednog naroda

Vjerovatno niti jedna nacija nije dala veći doprinos osmanskoj arhitekturi i umjetnosti od Bošnjaka, pogotovo u kontekstu doprinosa “malih naroda”. Osmanska umjetnost ostavila je kroz historiju ogroman utjecaj na umjetnost Bosne, čak do te mjere da je i danas percipiramo kao svoju. S druge strane, i Bošnjaci su ostavili veliki trag u toj umjetnosti, definirajući njen izgled i utjecaj kroz stoljeća

Vjerovatno najčuveniji Bošnjak što je služio osmanskoj državi bio je Mehmed-paša Sokolović (1506–1679), veliki vezir trojice sultana – Sulejmana Zakonodavca, Selima II i Murata III. Ostavljajući po strani njegove velike zasluge u politici i vojne podvige, Sokolović je iza sebe ostavio brojne vakufe, tako da nije čudno što se upravo Mehmed-paša Sokolović smatra za jednog od najvećih naručilaca Mimara Sinana, najznačajnijeg osmanskog arhitekte

Prošle je sedmice u hanikahu Gazi Husrev-begove medrese otvorena jedinstvena izložba posvećena starim serdžadama, ćilimima i tepisima. Izložba je rezultat mukotrpnog rada dvojice istaknutih aktivista, dr. Harisa Derviševića i Kenana Šurkovića, koji pokušavaju osnovati muzej islamske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Prema Šurkovićevim riječima, naša zemlja ima toliko značajnog blaga orijentalno-islamske kulture da bi jedan takav muzej bio među najznačajnijim i najvećim u čitavom svijetu

Danas je estetika islamske umjetnosti veoma popularna u savremenoj umjetnosti, a primjenjuju je i umjetnici koji nisu muslimani. Prema tome, islamska umjetnost kreativna je sila koja je izdefinirala materijalnu kulturu muslimana u svim aspektima njihovog života, a, kao takva, utjecala je i na razvoj svjetskih umjetničkih tokova kroz historiju”

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!