fbpx

Desničari su u ekspanziji. Slabe otpori ekstremnoj desnici, ne samo u Hrvatskoj nego i širom Evrope. Tako, naprimjer, u slučajevima isticanja ustaških fašističkih simbola vlasti u Hrvatskoj ne poduzimaju nikakve, ili, ako zbog pritiska javnosti već moraju, poduzimaju vrlo blage sankcije. Za isticanje ustaškog pozdrava “Za dom spremni” inače su rijetke kazne, kako analitičari ističu, blaže od kazni za vožnju automobila bez pojasa

Hrvatska postaje međunarodno izolirana, a ne može više računati ni na njemačku podršku. Više od 150.000 ljudi se iselilo, i dalje odlaze u talasima, a vlast besramno izjavljuje da je bitno smanjena nezaposlenost. Otud verbalna ofanziva na BiH i megalomanija u izvještavanju o posjeti Rusiji. Za skretanje pažnje s ozbiljnih problema u zemlji, osim domoljubne retorike i revitalizacije ustaštva, potrebni su makar i izmišljeni ekstremisti na granicama i umišljena veličina

Ponukan problemima i nedoumicama u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta, Enis Omerović, stručnjak za međunarodno pravo, u autorskom tekstu za Stav prepoznaje tri ključna problema koji se pojavljuju ili se mogu pojaviti u odnosu između dviju susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine i Hrvatske

Rasistički krešendo kiseljački načelnik završava izjavom da kapital nema boje, vjere ili nacije, da država nije neki Bogom dani poslodavac, ali da će oni Hrvatsku uvijek prije izabrati negoli Ruse ili Arape. Ako ne neko iz Hrvatske, onda neka barem bude iz Evropske unije, rekao je Mladen Mišurić Ramljak za Slobodnu Dalmaciju. I ostao politički živ

U Europskoj uniji hrvatski je model integracije muslimana u društvo jedinstven, a vjerojatno i najuspješniji. Tome doprinosi i činjenica većinske zastupljenosti Bošnjaka, koji su, zahvaljujući bliskosti bosanskog i hrvatskog jezika, geografskom susjedstvu i slavensko-ilirskom porijeklu većine Bošnjaka, srodni većini stanovništva. No, današnja kvaliteta odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj i države rezultat je dugih, često i burnih odnosa islama i Hrvatske, odnosno onoga što je doživljavano kao suština hrvatskog identiteta

Još nema ozbiljnijih osvrta na odluku Vlade Hrvatske da pristup kupovini nekretnina omogući isključivo stanovnicima Republike Srpske. Nema ih, iako je odluka sama po sebi višestruko zanimljiva, iako se Hrvatska, kao članica EU, drznula administrativno podijeliti prostor suverene i međunarodno priznate države

Pravnici bi trebali stručno protumačiti da li Hrvatska ima uopće pravo na to ili Zagreb još uvijek misli i želi da Herceg-Bosna, koju su 18. novembra 1991. godine proglasili u Grudama, a potom je vojno i na svaki drugi način pomagali, ipak živi.

Nervozne reakcije upućuju da je Evropa, nakon prijedloga rezolucije Evropskog parlamenta, koji je pripremio vanjskopolitički odbor u kojemu se spominje i famozni princip federalizma, a koji se ovdje tumači kao podrška federalizaciji BiH, udijelila par šamara i ljevici i desnici u Hrvatskoj, pa se sada svi pomalo povlače i tvrdi se da se reklo što se nije reklo i da se nije reklo što se reklo i da unitarizmu skloni Bošnjaci, po običaju, krivo tumače… Niko ne želi hrvatsku federalnu jedinicu, tvrdi nam Čović, unatoč onome što su čule naše uši i vidjele naše oči

Nastojanja jačanja autonomije islamske zajednice u dijaspori proizvode dva trenda. Prvi je da na svako povećanje ili samo korištenje ustavne autonomije, osim nezadovoljstva iz Sarajeva, jačaju podjele među muslimanima, najviše Bošnjacima u domovinskim zemljama. Drugi je trend da se na svaki pokušaj drukčije interpretacije ili iskazano nezadovoljstvo IZ BiH modusima autonomije odgovara većim udaljavanjem i alijenacijom