fbpx

Trideset godina nakon obnavljanja "Preporoda", i dalje predano radimo na svojoj misiji, i dalje očekujući da Bošnjačka zajednica kulture "Preporod"  dobije adekvatan društveni odgovor na sve to što je bila i što jeste. "Preporod" još nema ni svoj odgovarajući društveni status ni odgovarajući način finansiranja svojeg rada i djelovanja, a njegova brojna imovina širom Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije i dalje je uzurpirana, jednako kao i 1949. godine kad je nasilno otuđena. Dok ispraća još jednu važnu svoju godišnjicu, "Preporod" se i dalje nada da će se napokon barem neka od ovih pitanja riješiti.

U Žepču je obilježena deveta godišnjica smrti Nedžada Ibrišimovića, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih književnika. “Sjećanje na književnika Nedžada Ibrišimovića” održano je 15. septembra u dvorištu kuće djetinjstva Nedžada Ibrišimovića u Gornjoj Mahali u Žepču, mjestu u kojem je on proveo svoju mladost i dio radnog vijeka. Na književnoj večeri govorili su doc. dr. Dženan Kos, Filip Mursel Begović, generalni projekt-menadžer BZK “Preporod” u Bosni i Hercegovini, Rašid Zorlak, general Armije Republike Bosne i Hercegovine u penziji i Nusmir Muharemović, glumac Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.

Iz BZK “Preporod” saopćili su da je kuća do sada bila u privatnom vlasništvu te da predstoji i zahtjevan poduhvat rekonstrukcije kako bi služila kao kulturno-edukativni i muzejski prostor koji će kao takav u skoroj budućnosti nesumnjivo služiti i lokalnoj zajednici i biti značajnim odredištem na mapi kulturnog turizma.

Odlučili smo da vezi Bošnjaka s domovinom konačno damo što je moguće čvršći i funkcionalniji institucionalni okvir. Ovo je nužno ako želimo pomoći našim ljudima u iseljeništvu da sačuvaju svoj identitet i da tako ostanu to što jesu, ne odbacujući ni vrijednosti društava u kojima sad žive, ali ni vrijednosti domovine i svojeg porijekla. To je, stoga, ono čemu suštinski služi „Preporodov“ Komunikacijski centar, odnosno Centar za Bošnjake u domovinskim zemljama i dijaspori – mi želimo biti institucionalna veza između naših ljudi u dijaspori i njihove domovine, mi to moramo biti ako želimo pomoći našim ljudima u iseljeništvu, ali i našoj domovini, koja ih se ne može niti smije odreći i koja na njih mora računati zarad našeg zajedničkog, općeg dobra.

Na današnji dan navršava se ravno 150 godina od rođenja dr. Safvet-bega Bašagića, rođenog 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Bašagić je jedna od temeljnih figura u cjelokupnoj novijoj povijesti Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, priopćili su danas iz Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u jednom u nizu tekstova koje su objavili povodom ove važne obljetnice na njihovom online magazinu „Biserje“. Bašagić je bio znameniti bošnjački pisac te snažno angažirani kulturni, naučni i društveni poslenik, odnosno jedan od začetnika novije bošnjačke književnosti, prvi bošnjački doktor nauka i začetnik bošnjačke književne, kulturne i društvene historiografije, a bio je i potpredsjednik te predsjednik Bosanskog sabora. Također, Bašagić je jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik društva „Gajret“ osnovanog 20. februara 1903. godine, društva koje je preteča i pravni prethodnik današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Kako su priopćili iz BZK „Preporod“ veliki jubilej svog prvog predsjednika namjeravali su obilježiti nizom kulturnih, naučno-obrazovnih i izdavačkih programa i projekata, a što su, nažalost, aktivnosti koje su morale biti odgođene s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju. U datim okolnostima, a u čast njegovog rođenja, Safvet-bega Bašagića prigodno su se, među ostalim, prisjetili objavljujući njegovu pjesmu „Nevesinju“ objavljenu u zbirci "Trofanda iz hercegovačke dubrave" 1896. godine.

Vođeni mišlju da predaja ne dolazi u obzir i da raspjevana Bosna nikada neće utihnuti i klonuti duhom, magazin "Biserje" (www.biserje.ba) u ime svog izdavača BZK „Preporod“ poziva građane na IZAZOV kojega su pokrenuli pod naslovom #MOJSEVDAH #BISERJE. Poziv prenosimo u cijelosti:

U posljednja tri desetljeća nestale su velike bošnjačke izdavačke kuće, a veliki broj časopisa je i nastao i nestao. Stječe se dojam da Bošnjacima nije nedostajalo kvaliteta, ali ono što nedostaje jeste zasigurno kontinuitet. Novopokrenuti magazin za kulturu i društvo “Biserje”, za sada na portalu kao elektronski, a u dogledno vrijeme i kao printani medij, predstavlja novu platformu na kojoj se mogu naći svi dobrohotni, bez obzira na njihovo političko i ideološko uvjerenje, a koji su spremni uložiti vlastitu energiju za promicanje bošnjačke tradicije, bosanskoga jezika i savremene bošnjačke političke misli