fbpx

Bošnjački nacionalni savjet u Hrvatskoj oštro reagirao na izjave Kolinde Grabar Kitarević

Bošnjački nacionalni savjet u Republici Hrvatskoj nova je udruga bošnjačke nacionalne manjine u toj zemlji, koja odnedavno okuplja sve redom mlade bošnjačke intelektualce. Nastala je uslijed potpunog kulturno-društvenog i političkog urušavanja te srozavanja Bošnjaka u Hrvatskoj, iz nužne potrebe da artikulira njihove kulturne, društvene i političke interese. S obzirom na kvalitativni sastav i energičnost kadrova koji su se okupili u ovoj udruzi mnogi u njoj vide nadu za Bošnjake u Hrvatskoj, koji su druga po veličini nacionalna manjina u Hrvatskoj, a nedavno su ostali bez svoga političkog predstavnika u Hrvatskom saboru, funkciju koju je zbog razjedinjenosti Bošnjaka preuzela pripadnica albanskog naroda. Također, vrlo je zabrinjavajući podatak da su neke od nekad vodećih bošnjačkih udruga u Hrvatskoj danas pod direktnim utjecajem hrvatskih nacionalnih stranaka. Predsjednik BNS-a je mladi pravnik Bermin Meškić, voditelj pravne službe Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i predsjednik Upravnog odbora humanitarne organizacije „Zirat“. Nažalost, BNS je jedina bošnjačka udruga u Hrvatskoj koja je osjetila potrebu da reagira na zadnje istupe hrvatske predsjednice, kao i na burne političke događaje u njihovoj matičnoj domovini. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

I.

U posljednjih nekoliko mjeseci uvelike nam se serviraju izjave predsjednice RH gđe Kolinde Grabar Kitarović, g. Dragana Čovića kao i g. Bože Ljubića, o majorizaciji i ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, a posebice imajući u vidu nedavno održani naučno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem “Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji evropskih vrijednosti?”.

Ne zanemarujući i ne negirajući realne probleme koje narodi BiH imaju, među njima i bosanski Hrvati, vrlo je važno istaći objektivno stanje. Pozicija i bošnjačkog i hrvatskog naroda u manjem BH entitetu je izuzetno teška i u tome se svi možemo složiti. Što se Federacije BiH tiče, kako navodi g. Sead Turulja, profesor povijesti iz Sarajeva, brojke jasno pokazuju pravo stanje stvari.

  1. U vojsci BiH BH Hrvati imaju cca. 19 % zastupljenosti što za četvrtinu nadilazi broj popisanih Hrvata u državi (po novom popisu bi ih trebalo biti 15 %);
  2. U Vladi Federacije BiH BH Hrvati imaju 43 % zastupljenosti, što je više od duplo više nego popisani broj Hrvata;
  3. Na nivou Države BiH BH Hrvati su zastupljeni sa 33 % tj. dvostruko više nego što ih ima na popisu na terenu BiH;
  4. BH Hrvati su potpuni gospodari svoje sudbine u 26 općina Federacije BiH na lokalnom nivou, a vode glavnu riječ u 3 kantona FBiH, dok su u 2 kantona ravnopravni politički subjekt Bošnjacima. Dakle, u 3 kantona uživaju potpunu policijsku, sudsku i svaku drugu autonomiju;
  5. Bošnjaci ne kontroliraju privatni kapital hrvatskih poduzetnika, niti način na koji lokalna i kantonalna administracija investira novac poreskih obveznika;
  6. U fiskalnom vijeću BiH su BH Hrvati zastupljeni s 3 predstavnika ili 50 % članova, gotovo pet puta više nego su zastupljeni u stanovništvu BiH. BH Hrvati se najviše od svih pitaju za financije u BiH;
  7. BH Hrvati imaju 5 lokalnih i regionalnih TV stanica, 25 radio stanica, 15 lokalnih i 2 dnevne novine;
  8. U BiH djeluju 94 hrvatske osnovne škole, 47 hrvatskih srednjih škola, jedan privatni i jedan državni hrvatski univerzitet.

Iz navedenih činjenica se jasno vidi da, zapravo, bosanski Hrvati nisu zakinuti ni na koji način u skladu s brojčanom zastupljenosti tog naroda u BiH. Dapače o poziciji u društvu koju uživaju BH Hrvati, Bošnjaci iz Hrvatske, Bošnjaci iz Sandžaka, ali i Hrvati iz Vojvodine ili čak Austrije mogu samo sanjati.

Prigovor da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva također nije opravdan, jer bošnjački član Predsjedništva predstavlja 50,11 % stanovništva BiH, a hrvatski svega 15 %, istovremeno imajući jednaka prava na odlučivanje i financiranje. U Predsjedništvu BiH pola stanovnika BiH ima 1/3, a preostalih pola stanovništva BiH 2/3 vlasti. Zar to nije, zapravo, majoriziranje i preglasavanje Bošnjaka?

Sudeći po čestim obraćanjima javnosti hrvatskih i srpskih predstavnika, predstavnici bošnjačkog naroda trebali bi izvući pouku kako se zastupaju nacionalna prava, i bori za vlastiti položaj, čak i tamo gdje za to ima realno jako malo utemeljenja i argumenata.

 

II.

Povodom proceduralnih razloga odbacivanja BH aplikacije za reviziju presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine jasno je da je ista odbačena zbog pisama g. Ivanića i g. Čovića, koji su bili protiv revizije. Dakle, njihova pisma, a ne navodna nelegitimiranost agenta BiH g. Softića bili su povod za odbacivanje zahtjeva za reviziju. Sud je tražio odluku Predsjedništva BiH znajući da je ne može dobiti, što zapravo predstavlja presedan u povijesti da Sud traži od negatora genocida pristanak na samu reviziju, čime se zapravo oduzima pravo nevinim žrtvama na pristup Sudu, kao i na moralnu i svaku drugu satisfakciju.

Dojma smo da je javnost iz RH podržavala zahtjev za reviziju, te da bi svakako trebalo glasati za reviziju u Predsjedništvu BiH, što se nije dogodilo. Također, i RH podnijela je tužbu protiv Srbije za zločin genocida, čime se jasno naznačuje smjer i volja hrvatske države. No, to se nije odrazilo na stavove hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH.

Naglašavamo da presuda iz 2007. godine ostaje važiti u punini, s temeljnim dispozitivom da je Republika Srbija prva država koja je proglašena odgovornom za povredu međunarodnih obveza iz Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno da nije spriječila genocid iako je mogla. Ostat će trajno zabilježeno da su zločin na području Srebrenice izvršile policija i vojska Republike Srpske. I to je fakt na kojem bi se trebale graditi neke buduće pozicije. Potičemo žrtve da tuže manji BH entitet i traže naknadu odnosno reparaciju učinjene im štete, sukladno presudi iz 2007. godine.

BOŠNJAČKI NACIONALNI SAVJET

 

Prethodni članak

Kamo dalje, rodijače?

Sljedeći članak

Šta je Srebrenica Turskoj?

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Sead jeleč 24.03.2017.

    Zahvaljujući ofenzivnoj propagandi HDZ-ova odnosno HNS- i izostanku ozbiljnije reakcije tzv “stožerne” bošnjačke stranke SDA, stiče se dojam da su Hrvati u BiH zaista diskriminirani i majorizirani u svakom pogledu. Evo, sada ovo udruiženje Bošnjaka u RH prvi puta podastire javnosti istinu o učešću bh Hrvata u vlasti na raznim razinama u BiH. dakle, dstvarno su ugrtoženi Bošnjaci. Sramota i za Bakira i Radončića.

    Odgovori