“Sarajevo i Tirana mnogo su slični po ljudima koji u njima žive, slične su naše džamije, zajednička osmanska prošlost i još mnogo toga. Ovo je knjiga o razumijevanju Bosne i bošnjačkog pitanja od jednog Albanca. Kontinuirano sam tokom proteklih petnaest godina, od 2003. do 2018, objavljivao političke analize kao osvrt na bošnjačko pitanje”

Knjiga Bosna: Osvrt iz Tirane, autora Šabana Muratija, albanskog diplomate s pedesetogodišnjim iskustvom, nastajala je petnaest godina kroz kolumne Muratija koje je kontinuirano objavljivao u albanskim, ali i regionalnim medijima. Riječ je o autorovim osvrtima na društveno-politička kretanja u regiji, s posebnim osvrtom na položaj Bosne i Hercegovine i bošnjačkoj naroda. Na osnovu svog višedecenijskog diplomatskog iskustva koje je stjecao u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Islandu i Sjevernoj Makedoniji, autor analizira odnos Evrope prema Bosni i Hercegovini, koja je u prethodnih petnaest godina često bila tema visokih evropskih zvaničnika.

Murati u knjizi daje poseban osvrt na nepravdu učinjenu državi Bosni i Hercegovini i njenom najmnogobrojnijem narodu kreiranjem Republike Srpske, koja je nastala na genocidu i etničkom čišćenju, što kroz svoje kolumne autor i ističe. Jedna od bitnih tema ove knjige tiče se odnosa između dva prijateljska naroda, Bošnjaka i Albanaca, koji se u prošlosti, nažalost, često nisu pomagali.

“Naša dva naroda, Bošnjaci i Albanci, imaju mnogo toga zajedničkog što ih kroz prošlost veže i zbog čega moraju bolje sarađivati. Sarajevo i Tirana mnogo su slični po ljudima koji u njima žive, slične su naše džamije, zajednička osmanska prošlost i još mnogo toga. Ovo je knjiga o razumijevanju Bosne i bošnjačkog pitanja od jednog Albanca. Kontinuirano sam tokom proteklih petnaest godina, od 2003. do 2018, objavljivao političke analize kao osvrt na bošnjačko pitanje. Moju knjigu je objavio istraživački centar ‘Alsar’ iz Tirane i drago mi je zbog toga jer sam prijevod na bosanski i albanski jezik govori da imamo obostranu želju za približavanjem naša dva naroda”, kazao je Murati na sarajevskoj promociji knjige.

Čitanjem Muratijevih kolumni može se zaključiti da autor izuzetno dobro poznaje političku situaciju u regiji, posebno u Bosni i Hercegovini, zbog čega u nekoliko navrata kritizira albanske vlasti koje u pojedinim situacijama nisu iskazale dovoljno razumijevanja prema Bosni i Hercegovini i bošnjačkom narodu. Jedna njegova kolumna nosi naziv Srpski linč Izetbegovića i albanska šutnja. U ovom tekstu Murati problematizira šutnju albanskih vlasti i medija koji nisu odmah stali u odbranu tadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, koji je u intervjuu za DW izrazio nadu da će Bosna i Hercegovina jednog dana priznati nezavisnost Kosova.

Murati navodi da je ovakav istup bošnjačkog člana Predsjedništva BiH dosta toga rekao, te da se kroz njega može vidjeti zbog čega zvaničnici Kosova i Albanije moraju imati prijateljski stav prema Bošnjacima i državi Bosni i Hercegovini. Murati je naglasio da su Albanci i Bošnjaci u proteklom periodu bili prilično međusobno distancirani.

“Pisao sam o Bosni i Bošnjacima kontinuirano, trudeći se da albanskoj javnosti predočim šta se to ondje dešava na političkoj sceni. Govorio sam im o tzv. separatističkom dijelu Bosne i Hercegovine koji se zove Republika Srpska. Ono što moram istaći jeste to da sam izgleda jedini koji se ovim pitanjima detaljno bavio, te da je ovo prva knjiga koja se bavi albanskom i bošnjačkom vanjskom politikom s posebnim osvrtom na ključna pitanja: tzv. entitet Republika Srpska, Sandžak, Kosovo i naravno Bosna i Hercegovina. I zbog ovoga ističem da je važno što je objavljeno jedno ovakvo djelo”, potcrtao je Šaban Murati.

Jedan od promotora, novinar Anes Džunuzović, istakao je da je u knjizi Bosna: Osvrt iz Tirane autor zaključio da je svako izbijanje međuetničkog konflikta u Bosni i Hercegovini imalo direktne posljedice na susjedne države, ali i na širu regiju. Ocijenio je kako zbog toga proces konsolidacije i jačanje funkcionalne države treba imati podršku svih država na Balkanu.

ZALAGANJE ZA ISTINU O BOSNI I HERCEGOVINI

Zanimljivo je bilo i obraćanje još jednog promotora, Edhema Bičakčića, koji je istakao zahvalnost domaćinu, Balkanskom centru za analizu i studije, koji se potrudio da upriliči promociju jednog ovakvog djela koje je objavljeno na albanskom i bosanskom jeziku. Bičakčić je iskoristio priliku da se zahvali autoru knjige Šabanu Muratiju na njegovom javnom zalaganju za istinu o Bosni i Hercegovini, koje je vidljivo na stranicama ove knjige.

“Djelo analizira odnose u regiji iz perspektive jednog diplomate koji na osnovu bogatog iskustva javnosti u svojoj zemlji govori o dešavanjima u prijateljskoj zemlji Bosni i Hercegovini. Bošnjaci i Albanci kao da su se u zajedničkoj Osmanskoj državi takmičili ko će više dvoru dati kvalitetnih ministara, namjesnika, umjetnika, alima, što govori o našoj međusobnoj sličnosti. Mi smo dva prijateljska naroda koje veže zajednička historija i vjerska pripadnost. Ono što je zanimljivo danas, Bosna i Hercegovina je zemlja s više od 50% muslimanskog stanovništva, dok u Albaniji taj procent iznosi čak 70%. Autor u više od 30 tekstova analizira izuzetno bitne teme i na tome mu se zahvaljujem.

Ono što smatram bitnim jeste to da mi u budućnosti moramo razvijati dobre odnose s Albanijom, posebno kada je riječ o povezivanju mladih koji će u budućnosti ojačati veze naših zemalja. Kada je riječ o priznavanju nezavisnosti Kosova, većina naših državljana želi priznati nezavisnost Republike Kosovo, ali procedure donošenja odluka u Predsjedništvu BiH traže konsenzus. To je u ovom trenutku neostvarivo, ali vjerujem da će se uskoro stvoriti uvjeti. Ipak, mislim da možemo unaprijediti odnose Bosne i Hercegovine i Kosova u smislu priznavanja dokumenata, osiguranja, što bi nam osiguralo bolje veze između Bosne i Hercegovine i Kosova. Mi Kosovo vidimo kao nezavisnu državu. Ono što su Austrija i Njemačka, to su Kosovo i Albanija”, istakao je Bičakčić.

Zajednički zaključak promotora, izdavača i organizatora promocije djela Bosna: Osvrt iz Bosne jeste da Bošnjaci i Albanci moraju sarađivati intenzivnije jer među ovim narodima nema nikakvih otvorenih pitanja koja bi eventualno stajala kao prepreka na tom putu.