Prenosimo status Elvira Resića, predsjednika Općinske izborne komisije Novi Grad Sarajevo, koji se na Facebooku oglasio povodom pojave audiosnimka, za koji Avaz tvrdi da se njime otkrivaju krađe na izborima održanim 7. oktobra.
Oni hoće još jednom da osloba¬đaju već oslobođenu Bosnu, a onaj njen nesretniji, neoslobođeni dio os¬tavljaju drugima. Eto zašto kažem da se radi o borbi za vlast. Istina, borba za vlast u de-mokratskoj Bosni, u ovakvoj kakvu smo je mi napravili, legalna je stvar, pa neka im je sretno. Ali borbu za vlast ne treba brkati s patriotizmom
Poruke koje sadrže djela Alije Izetbegovića ne prestaju biti aktuelne, a dokaz tome jeste da djelo Moj bijeg u slobodu danas mnogo čitaju nepravedno osuđeni pripadnici “Muslimanskog bratstva” u Egiptu, koji proživljavaju nepravdu diktatorskog režima. Odgojni elementi u ovom djelu posebno su upečatljivi
Podsjećamo da su se Bošnjaci u Bosni i Hercegovini tokom niza prethodnih godina suočavali s pokušajem ideološke čistke za neke nepoćudnih bošnjačkih pisaca poput Envera Čolakovića, Alije Nametka, Ahmeda Muradbegovića i drugih, a da se na sličan način uporno osporava i sam bosanski jezik kao takav.
Kada je Srebrenica pala, Bekir je imao šesnaest godina. S hiljadama drugih krenuo je putem smrti u nadi da će stići do slobodne teritorije. Ipak, dani su prolazili, zima je došla i prošla, snjegovi se otopili, a Bekir nije dolazio. Došlo je proljeće, a s proljećem i Bekir. Nakon devet mjeseci provedenih u podrinjskim šumama, 6. aprila 1996. godine, nakon 270 dana lutanja, skrivanja i probijanja, Bekir je s još pet muškaraca došao na slobodnu teritoriju
U izboru za Parlament FBiH iz izborne jedinice 411, u kojoj postoje dvije velike bolnice, Univerzitetski klinički centar Sarajevo i Opća bolnica “Abdulah Nakaš”, čak pet liječnika bili su na vrhu lista svojih stranaka, a četverica od njih bili su nosioci lista.
Ovakva vrsta potvora, artikulirana na ovakav način i usmjerena prema Evropi i njenim narastajućim desničarskim centrima, nije niti najmanje naivna ili nepromišljena te je ne treba minimizirati ili otpisivati kao dio nekakvog političkog refleksa.
Kažu srpski mediji da muftija, osim što ima i privatno, ima i službeno državno osiguranje, da skoro svakodnevno mijenja lokacije, odnosno stanove u kojima boravi, automobile kojima se vozi, rute kojima se kreće, izbjegava komunikaciju putem mobilnih telefona, a, kada piše poruke, to radi u šiframa. Reklo bi se, sjajna predstava Beograda za dizanje rejtinga kod Bošnjaka. Čini se da je to previše i za komični filmski lik Srećka Šojića
“Rahmetli Alija je uvakufio pet miliona maraka u vidu dionica u BOR banci s ciljem da se ta sredstva umnožavaju. Može se iz vakufname izvući zaključak da se osnovna sredstva čuvaju, a da se iz dobiti stipendiraju studenti i učenici. Moram napomenuti da je uvakufljeno 5 miliona, a da smo mi za nekih 15 godina ostvarili oko 11,7 miliona maraka, u obrazovanje i nauku smo investirali 4,5 miliona maraka. Fond je u cijelosti sačuvan i mi sada raspolažemo s nekih 6,2 miliona maraka. On je osnovao još ovakvih sličnih fondova, ali uglavnom su svi propali, osim Fonda 'Bošnjaci'”, priča direktor Fonda Šahin Kerla
Svjedočenja Zaimovih prijatelja i zatvorenika s Golog otoka na najbolji način opisuju veličinu njegove ličnosti i principe islama kojih se on držao i u najtežim uvjetima, što njegovog sina Mesuda podsjeća na patnju prvog mujezina u islamu, a to mu je bila i inspiracija za pjesmu Kasida za bosanskog Bilala, koja se nalazi na početku knjige
