Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 28. maja, širom Bosne i Hercegovine.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Specijalno izdanje Stava posvećeno je tridesetoj godišnjici osnivanja Stranke demokratske akcije.

Ideja o osnivanju muslimanske stranke, koja se prema tvrdnjama Ismeta Kasumagića, mladomuslimana i osuđenika u “Sarajevskom procesu” 1983. godine, rodila kod Alije Izetbegovića još dok su on i ostali bili u zatvoru, počela je postajati konkretan politički projekt 27. marta 1990. godine, kada je održana konferencija za novinare u sarajevskom Hotelu “Holiday Inn”, na kojoj je obznanjena namjera da se formira Stranka demokratske akcije (SDA). Veliku salu “Vrbas”, koja je mogla primiti nekoliko stotina gostiju, posjetilo je tek šezdesetak ljudi, a pored Alije Izetbegovića, koji je ovom prigodom čitao Zapis o zemlji Mehmedalije Maka Dizdara, konferenciji su prisustvovali Muhamed Čengić, Maid Hadžiomeragić, Salim Šabić i Muhamed Huković. Tada je predstavljen i Inicijativni odbor od četrdeset članova koji će utemeljiti SDA. Nepuna tri mjeseca kasnije, 26. maja, osnovana je SDA što je značilo početak političkog pluralizma u Bosni i Hercegovini.

O političkom pluralizmu, o najdužem periodu parlamentarne demokratije u historiji Bosne i Hercegovine, za Stav piše Mesud Šadinlija.

Politički pluralizam i parlamentarni demokratski sistem vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su obnovljeni 1990. godine, nisu uspjeli spriječiti rat i stradanje tokom Agresije od 1992. do 1995. godine. Realne analize pokazuju da, s obzirom na prethodno stvorene odnose izvanbosanskih političkih faktora i opći historijski kontekst, to nije bilo ni moguće

Novi Stav donosi autorski tekst Hasana Čengića, jednog od osnivača SDA i ključnih saradnika Alije Izetbegovića.

Radeći na formuliranju stavova buduće političke stranke, među ostalima, Alija Izetbegović istovremeno je sarađivao s prof. dr. Atifom Purivatrom, bivšim visokopozicioniranim pripadnikom Državne bezbjednosti i istraživačem djelovanja JMO i dr. Mehmeda Spahe na jednoj strani, i s dr. Halidom Čauševićem, doktorom prava i sinom čuvenog reisul-uleme Džemaludina ef. Čauševića na drugoj. Obojica su bili veoma “tvrdi” pregovarači, iskusni, obrazovani i nadasve jasni u vlastitim stavovima, različitih životnih puteva i opredjeljenja. Za Aliju su obojica bili pripadnici muslimanskog naroda i nosioci njegovih potreba i težnji. Alija mi je govorio da su mu oba bili veoma korisni, iako je kasnije dr. Čaušević bio kritičan u nekim javnim istupima u odnosu na Aliju. Tako je uvijek bilo s Bosnom, “tvrdo i u kost”

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, povodom 30 godina od osnivanja, za Stav se sjeća detalja koji su prethodili pokretanju prve demokratske stranke u Bosni i Hercegovini, zatim objašnjava okolnosti oko samog čina osnivanja i onoga što je uslijedilo – kampanja za prve višestranačke i demokratske izbore na kojima je SDA odnijela uvjerljivu pobjedu. Bakir Izetbegović objašnjava i koju je on ulogu imao u osnivanju SDA, navodeći da je pomaganje ocu Aliji Izetbegoviću bio najkorisniji posao u njegovom životu. S odmakom od 30 godina od historijskog događaja osnivanja SDA, Bakir Izetbegović osvrće se i na ideološko usmjerenje SDA, njeno opredjeljenje da nastavi svoju ulogu očuvanja države, Bošnjaka, ali i svih drugih bosanskohercegovačkih patriota koji vole Bosnu i Hercegovinu.

Jedan od najvećih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih književnika Džemaludin Latić je bio dugogodišnji politički saradnik predsjednika Stranke demokratske akcije i Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Povodom 30 godina od pokretanja Stranke demokratske akcije Džemaludin Latić iznosi detalje o okolnostima osnivanja, o tome kako je nastala prva himna, ali i o onome u čemu se nije slagao s Alijom Izetbegovićem, kojeg i dan-danas istinski cijeni i smatra sinonimom za procese demokratije u Bosni i Hercegovini.

Za novi Stav govori i prof. dr. Hilmo Neimarlija koji je, između ostalog, i predsjednik Upravnog odbora novoosnovane Fondacije “Alija Izetbegović” u Sarajevu.

Stav je razgovarao i sa Fahrudinom Rizvanbegovićem, kreatorom ili sukreatorom nekih za Bošnjake od najbitnijih prevratničkih procesa u sektoru kulture i obrazovanja, tokom svog javnog djelovanja bio je među bliskim saradnicima Alije Izetbegovića. Tim povodom slijede njegova sjećanja koje bilježimo povodom 20 godina od osnivanja SDA i 30 godina od početka političkog pluralizma u Bosni i Hercegovini.

Profesor Mustafa Spahić je u “Sarajevskom procesu” 1983. godine uhapšen je i osuđen u grupi od trinaest bošnjačkih intelektualaca na pet godina zatvora. Od 1993. godine djelovao je kao profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi te kao hatib u Čobaniji džamiji u Sarajevu. Autor je dvadesetak knjiga iz oblasti historije islama, islamske kulture i civilizacije, etike i sociologije. Za Stav govori o svojim druženjima s Alijom Izetbegovićem i planovima za osnivanje Stranke demokratske akcije. Kako kaže, nikada nije učestvovao u radu stranke kroz političke strukture, a mi smo zabilježili njegova sjećanja s obzirom na kontakte i komunikaciju koje je imao s Alijom Izetbegovićem.

Profesor emeritus Fehim Nametak znameniti je osmanist, nekadašnji direktor Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu, dugogodišnji nastavnik na univerzitetima u Sarajevu, Zagrebu i Tuzli. Autor je brojnih naučnih radova i knjiga, među kojima su Divanska književnost Bošnjaka, Pojmovnik divanske i tesavvufske književnosti i Historija turske književnosti, prevodilac s osmanskog turskog jezika kapitalnih djela bošnjačke književnosti i bosanskohercegovačke historiografije, priređivač kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa. Ovaj put s profesorom Nametkom razgovarali smo o njegovom političkom angažmanu u vrijeme obnavljanja višestranačkog života u Bosni i Hercegovini s početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Harun Hadžić jedan je od osnivača i prvi predsjednik SDA Crne Gore, svršenik Gazi Husrev-begove medrese i Pravnog fakulteta u Sarajevu, doktor pravnih nauka, univerzitetski profesor, a od oktobra 2019. godine i penzioner. Na montiranom političkom suđenju u Bijelom Polju 1994. godine, u policijskoj akciji “Lim”, uhapšen je i osuđen na sedam godina zatvora. U pritvoru je proveo 23 mjeseca, od toga, u samici sedamnaest mjeseci. Harun Hadžić danas živi u Rožajama i u Novom Pazaru. Za Stav govori o počecima političkog organiziranja u Sandžaku, o prvim danima osnivanja SDA, o torturama koje je prošao, montiranim procesima, gašenju SDACG, ali i sadašnjem aktuelnom momentu i strategiji koju bi sandžački Bošnjaci trebali imati u budućnosti.

Profesor Enes Pelidija trenutno radi na trećoj knjizi, prva je objavljena, a druga je u štampi, obimnog djela Osmanisti Bosne i Hercegovine. Autor je više knjiga – među kojima se ističe Banjalučki boj iz 1737. godine – uzroci i posljedice – monografija, udžbenika te većeg broja naučnih radova. Do penzioniranja radio je kao redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Za Stav govori kao historičar, ali i kao svjedok političkih promjena započetih devedesetih godina prošlog stoljeća, ta kao osoba koja je u tome sudjelovala kao portparol SDA i potpredsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 28. maja, širom Bosne i Hercegovine.