fbpx

O konkretnim stvarima i imenima neću, ali ću ispričati kako me je fascinirao jedan svjedok koji je od suda tražio dopuštenje da se pozdravi sa mnom, da se na neki način zahvali na svemu što se događalo u vremenu u kojem smo bili na suprotstavljenoj strani. Pozdravili smo se i taj trenutak ima posebnu težinu. Imao sam sličnih susreta jer su me svjedoci čekali na parkingu suda da bi se pozdravili sa mnom, uglavnom svjedoci Tužilaštva. Kada, uvjetno rečeno, oštećena strana, oni koji su prošli tu nazovigolgotu, traži šansu da vas pozdravi, a nije ih bilo malo, onda je to...”

Prema podacima dostupnim na internetskoj stranici Suda BiH za ratne zločine, pred ovom institucijom do sada su okončani postupci protiv 126 osuđenih Srba, dok su 52 Srba oslobođena krivice. Pred Sudom BiH pravosnažno je osuđeno 45 Bošnjaka, a devet ih je oslobođeno optužbi za ratni zločin. Pravomoćnim presudama osuđeno je 26 Hrvata, a oslobođeno osam optuženih hrvatske nacionalnosti. Ipak, broj do sada pravosnažno osuđenih ne oslikava svu težinu zločina počinjenih od 1992. do 1995. godine nad građanima Bosne i Hercegovine. Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno je i nestalo 97.207 ljudi, pokazalo je istraživanje IDC Mirsada Tokače. Prema nacionalnoj strukturi, najviše ubijenih i nestalih – 64.036 su Bošnjaci, 24.905 žrtava je srpske nacionalnosti, 7.788 Hrvata i 478 ostalih

“Dio političke i stručne javnosti u BiH zapravo se zalaže za to da se međunarodne sudije 'odmah i sada' isključe iz sastava Ustavnog suda BiH. Dakle, ne samo da se promijeni način njihovog izbora ili imenovanja, nego da se zamijene domaćim. Ako je predsjednik Evropskog suda upoznat s ovim inicijativama, ja ne znam da li jeste, onda se imenovanje novoga sudije može čitati kao njegova reakcija, a to znači i kao reakcija Evropskog suda za ljudska prava”

Na svu sreću (ili pamet), bošnjačka politika ponovo je odabrala pristup smanjivanja tenzija i nije istom mjerom odgovarala. Posve odgovoran pristup, ali on uz sebe uvijek nosi i mogućnost da ih vlastiti narod sumnjiči za pretjeranu popustljivost, a potom i kazni na izborima. Nažalost, s time će se svaka bošnjačka politika morati naučiti nositi, jer ako sva tri naroda spletkare i neumjereno galame – krhka BiH doista će se raspasti.

Đukić je osuđen na 20 godina zatvora jer je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren” VRS, 25. maja 1995. godine naredio artiljerijskom vodu granatiranje Tuzle. U granati koja je ispaljena na tuzlansku Kapiju ubijena je 71 osoba. Nakon presude, raspisana je potjernica, no Đukić je na slobodi u Srbiji. Odatle ne može biti izručen Bosni i Hercegovini jer ima pasoš ove zemlje.