Od 20. do 22. januara 1993. godine iz bosanskopetrovačke mjesne zajednice Bjelaj protjerani su svi Bošnjaci. Posljednja grupa od njih 150 razmijenjena je kod bihaćkog naselja Izačić i 22. januara stigla je u opkoljeni Bihaćki okrug. Od tada do danas vratila se u Bjelaj većina stanovništva. Čuvajući sjećanja na preživljeno u ratu, bore se za osiguranje normalnih životnih uvjeta
Kičićev otac Munib i brat Galib ubijeni su. Ubijen je i daidža Mujo. Živi su muškarci koji su Kičića tjerali da sa svijećom traži preživjele komšije, da bi im oni poslije oduzeli život. Nikada nisu odgovarali za zločine koje su počinili, mada Kičić ne gubi nadu da će kad-tad i na njih doći red
Oteti Bošnjaci, državljani Srbije, među kojima je bila i jedan žena, su nakom zlostavljanja i mučenja u Višegradu ubijeni na obali Drine. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci samo jednog otetog i ubijenog Bošnjaka. U istom periodu su od strane srpskih vojnika u Sjeverini ubijene još dvije osobe bošnjačke nacionalnosti
Kraljević je bio komandant takozvane specijalne policijske jedinice čiji su pripadnici silovali, pljačkali, ubijali i zatvarali vlaseničke Bošnjake. Iako je prošlo četvrt stoljeća i iako je njegovo ime često spominjano na haškim i suđenjima pred Sudom BiH, Kraljević nije odgovarao za ono što je činio u ljeto 1992. godine a o čemu je Stav opširno pisao.
Jovan Tintor zvani Joja, predratni moler i diler oružjem, jedan je od osnivača SDS-a, ratni savjetnik Radovana Karadžića i kum Momčila Krajišnika. Odmah nakon martovskog referenduma o nezavisnosti BiH, imenovan je za prvog čovjeka Kriznog štaba u ovoj sarajevskoj općini. Poslije toga nije trebalo dugo da gotovo svo nesrpsko stanovništvo protjeraju s ovih prostora.
Milosav, Marijan i Slavko Jovanović osuđeni su danas pred Sudom BiH na po 11 godina zatvora zbog ratnog zločina u Čajničkom selu Medoševići. Najstariji Jovanović, Stevo, oslobođen je optužbi.
Ekonomist, osuđenik za privredni kriminal, član Predsjedništva BiH, izdajnik, autonomaš, ratni zločinac. Sada i načelnik Općine. Sve je to Fikret Abdić, koji će, 21 godinu nakon što je morao bježati iz tog grada pred snagama 5. korpusa Armije BiH poslije sloma autonomije, sada biti načelnik Velike Kladuše
