fbpx

Muslimani Ujguri zatočeni u kineskim centrima za stručno osposobljavanje, kako ih naziva Vlada Kine, između ostalog, prisiljeni su jesti svinjetinu, zabranjeno im je klanjati ili puštati bradu. Jedina svrha tih centara jeste da Ujgure i druge etničke manjine odvoji od njihove vjeroispovijesti. Kina je suočena s međunarodnim pritiskom oko tih centara, koje aktivističke grupe nazivaju logorima. Peking napominje da su te mjere potrebne kako bi se uklonila prijetnja islamskih militanata

Prema istraživanju Kiel instituta, dug Bosne i Hercegovine prema Kini iznosi oko 10 posto GDP-a BiH. Podsjetimo, u 2017. godini, a to je period na koji se odnose i podaci Kiel instituta, Bosna i Hercegovina imala je GDP od 31 milijardu maraka. Ukupni dug prema Kini za projekte koji su završeni ili početi iznosi 2,9 milijardi maraka, što je 9,35 posto GDP-a BiH, a ako bismo iz ove računice izostavili Hamovićevu privatnu TE Stanari, dug prema Kini bio bi 1,84 milijarde maraka, što je 5,93 posto GDP-a

Ujgurski muslimani koji žive u zapadnoj kineskoj provinciji Xinjiang posebno se suočavaju s ekstremnim oblicima vladinog pritiska, uključujući strogi nadzor i masovno zatvaranje.

Iz sedmice u sedmicu na vidjelo izlaze navodi o tome kako u kineskoj regiji Xinjiang čak milion ljudi vlasti drže u logorima. Prema izjavama bivših zatvorenika koji su nakon puštanja na slobodu otišli u inostranstvo, zatočeni su jer su bili religiozni, upražnjavali su vjerske obrede ili čak zato što ne govore kineski. Neki od njih kažu da su mučeni. Većina onih koji su zatočeni jesu muslimanska manjina Ujguri

Gene Bunin je naučnik, prevodilac i pisac koji godinama istražuje život i jezik Ujgura, kineskih muslimana koji žive u Xinjiangu, ujgurskoj autonomnoj regiji. Bunin je pet godina živio u Xinjiangu, a proteklih 18 mjeseci istraživao je tamošnju kuhinju kako bi o tome napisao knjigu. Početkom mjeseca objavio je, nakon brojnih susreta s Ujgurima u cijeloj Kini, članak u kojem otkriva kako ova muslimanska manjina svakodnevno živi u strahu od hapšenja, zatvora, protjerivanja i “preobrazovanja”

Bosna i Hercegovina postala je deponija otpada iz evropskih, ali i ostalih zemalja svijeta, a to pokazuju i analize Agencije za nadzor nad tržištem jer je većina ispitanih proizvoda opasna za život i štetna za zdravlje