fbpx
  • Aladin Husić
Aladin Husić
282Društvo
Bošnjaci na hadžu u posljednjih 500 godina

Dužina puta, vremenske neprilike, nesigurnost. Posebno su bure za hodočasnike bile teška prepreka, zatim nedostatak vode na pojedinim dionicama, pustinjske kiše, pustinjske oluje itd. U nemirna vremena posebnu opasnost predstavljali su gusari, pa i druge vrste bandi na koje su nailazili u pojedinim dionicama svog puta. Tome treba dodati i ratne godine, izbijanje rata ili ratova u pojedinim krajevima, što je utjecalo na sigurnost hodočasnika, posebno u 19. stoljeću.

Historija
Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine (2): Put je koštao koliko i stado od 150 ovaca

Knjiga Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine autora Aladina Husića bavi se hodočašćem u Mekku kao jednom od temeljnih odrednica islamske duhovnosti čiji se kontinuitet može pratiti na bosanskohercegovačkom prostoru još od 16. stoljeća. Za potrebe ove studije, Husić je koristio značajna istraživanja Mehmeda Mujezinovića i Hivzije Hasandedića, ali i arhivsku građu iz Ankare, Istanbula, Dubrovnika, Venecije i Sarajeva. Također, autor se nije ograničio na određene pisane forme, već na sve dostupne izvore koji bi mogli biti korisni za temu, bilo da je riječ o putopisu, administrativnim dokumentima ili epitafima. Ova vrijedna studija prva je te vrste koja se bavi fenomenom kontinuiranog hodočašća iz Bosne i Hercegovine u sveti harem, a podaci do kojih je došao Husić predstavljaju značajan iskorak u proučavanju ove teme

Društvo
Feljton Stava: Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine

Knjiga Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine autora Aladina Husića bavi se hodočašćem u Meku kao jednom od temeljnih odrednica islamske duhovnosti čiji se kontinuitet može pratiti na bosanskohercegovačkom prostoru još od 16. stoljeća. Za potrebe ove studije, Husić je koristio značajna istraživanja Mehmeda Mujezinovića i Hivzije Hasandedića, ali i arhivsku građu iz Ankare, Istanbula, Dubrovnika, Venecije i Sarajeva. Također, autor se nije ograničio na određene pisane forme već na sve dostupne izvore koji bi mogli biti od koristi za temu, bilo da se radi o putopisu, administrativnim dokumentima ili epitafima. Ova vrijedna studija prva je te vrste koja se bavi fenomenom kontinuiranog hodočašća iz Bosne i Hercegovine u sveti harem, a podaci do kojih je došao Husić predstavljaju značajan iskorak u proučavanju ove teme