fbpx

Intervju koji je nedavno general Mustafa Polutak dao magazinu Stav bio je povod za nervozno reagiranje, bjesomučne napade, ali i teške optužbe. Neke od najtežih jesu one da je Polutak “dobar dio agresije na BiH” proveo u redovima JNA, da im je predao oružje iz kasarni kojim je kasnije razarano Sarajevo, te da je bio drugi čovjek komande HVO-a u Kiseljaku

Otišao sam prije nekoliko sedmica da je obiđem, kao hastu kojoj eksperti odbrajaju posljednje dane života, poveo sa sobom i suprugu i ponio dvije svoje knjige na poklon kako se ne bi baš i izvana vidjelo da se ne radi o sastanku nego o rastanku, i da se više nećemo licem u lice gledati, za ovog ovdje života. U nje se lice bilo podmladilo

Krajem prošlog mjeseca obilježena je 76. godišnjica ustanka u Drugom svjetskom ratu. Ono što se ne obilježava jesu zločini ustanika nad Bošnjacima i Hrvatima počinjeni u Drvaru, Bosanskom Grahovu, Kulen-Vakufu, Krnjeuši... Za Stav govore svjedoci zločina ustanika u okolini Bosanske Krupe

Ako kažemo da su odavno putevi uzani, kolski i u katastrofalnom stanju, onda nećemo pogriješiti; ako kažemo da su ljudi stoljećima koristili bunarske, izvorske i riječne vode za potrebe domaćinstava i gazdinstava, onda smo u pravu; ako kažemo da u Petnjici struje nekad nema i po dan-dva, ako kažemo da su zdravstvena i drugi vidovi zaštite na veoma niskom nivou, nismo daleko od istine itd. Da je najteži dio životne stvarnosti ne toliko u opustjelim selima koliko u praznoj duši, svjedoče nam stari ljudi – posljednji čuvari ognjišta

Emir Suljagić i Reuf Bajrović postali su prave vidjelice – „ustaše“ viđaju na svakom koraku, i to u Sarajevu. Prozivaju sve živo i mrtvo, po babi i po stričevima, tuđe roditelje, djecu, braću, sestre... Međutim, što će Suljagić učiniti sada kada mu je rođeni daidža primio "Red Ante Starčevića" od hrvatske predsjednice? Hoće li navaliti na vlastitog daidžu što je primio odlikovanje nazvano po “ocu hrvatske domovine” i glavnom ideologu hrvatskog nacionalizma

Slab odaziv na izbore ili referendume pokazuje sve širu apatiju zbog sve slabijih rezultata demokratskog procesa i procedura. Demokratija, iako poznaje široku osnovu aktivnog i pasivnog biračkog prava, daje sve manje rezultata, ulazi u krizu poput onih 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća, koje su na vlast dovele populiste koji su proizveli zločinačke režime s katastrofalnim posljedicama. Od zainteresiranih, barem djelomično upućenih, a apatičnih građana nema doprinosa, dok idiotesi glasaju za svoje favorite koji su njima nalik. U Bosni i Hercegovini to bi značilo trajnu vlast Radončića, Čovića i Dodika

Grebak je jedan od simbola borbe za opstanak Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Mitsko mjesto u novijoj historiji, odakle se ka 50 kilometara udaljenom Goraždu, svake noći, kroz šumu, minska polja, zasjede, nosila municija, hrana i lijekovi. Abid Turčalo, vodič s Grepka, brat legendarnog majora Armije BiH Hasana Turčala, priča za Stav

“Čujemo razne izjave zbog kojih se često puta osjetimo uvrijeđeni. Mnogi su od nas uvrijeđeni kada čuju da nas neki u svojim izjavama nazivaju srebreničkom sirotinjom i preko nas pokušavaju ubirati političke poene, ili se razračunavati s onima koji pomažu nama, a i Srebrenici. Mi nismo sirotinja. Ima ljudi koji teško žive, ali tome su doprinijeli i oni koji su godine proveli u parlamentarnim klupama i raznim pozicijama. Njih pozivamo da kažu šta su to oni uradili za Srebrenicu i ljude ovdje, osim što su imali lične koristi”

Ponukan problemima i nedoumicama u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta, Enis Omerović, stručnjak za međunarodno pravo, u autorskom tekstu za Stav prepoznaje tri ključna problema koji se pojavljuju ili se mogu pojaviti u odnosu između dviju susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine i Hrvatske